Prema popisu stanovništva iz 1991. godine, Jajce je imalo 45.007 stanovnika, dok je posljednji popis pokazao pad na 27.258. Ovi podaci ukazuju na značajan demografski pad, posebno zabrinjavajući zbog smanjenja broja mladih. Broj osoba mlađih od 20 godina opao je za čak 75,1 posto u odnosu na 1991. godinu, što dodatno naglašava ozbiljnost situacije. Te soknatne podatke je iznio demograf Miodrag Pantović.
Nikolas Rimac, jedan od učenika srednje škole u Jajcu, istakao se 2017. godine u aktivističkoj borbi protiv segregacije. Nakon završetka srednje škole, nastavio je studije u Sarajevu, a danas živi i radi u Njemačkoj.
Spletom okolnosti, život izvan Jajca pronašla je i studentica kliničke psihologije Aldijana Sušić, koja trenutno gradi karijeru daleko od rodnog grada. Prema neslužbenim procjenama, u Jajcu danas živi manje od 15.000 stanovnika, dok gotovo polovina naših sugrađana boravi u dijaspori, najviše u skandinavskim zemljama. Ova rasprostranjena zajednica u inostranstvu ima značajan utjecaj na demografsku sliku grada.
Rimac kaže da ga za Jajce vežu jedino sjećanja i mali broj prijatelja s kojima može izaći na piće. Povremeno dolazi u Jajce, ali mu život izvan grada postaje sve važniji. Aldijana ističe da je primjetna razlika u načinu života i kulturi između Bosne i Hercegovine i Švedske, zemlje koja nudi brojne mogućnosti i slobodu izbora svima koji odluče doći i živjeti u njoj.
Dok veliki broj Jajčana danas živi u dijaspori, mnogi mladi ljudi napuštaju Jajce u potrazi za boljim prilikama u inozemstvu, doprinoseći promjeni demografske slike grada. Ove promjene naglašavaju potrebu za strateškim pristupom u očuvanju i revitalizaciji lokalne zajednice kako bi se osigurale bolje prilike za mlade i potaknuo povratak stanovništva.
Analiza podataka socijalne karte mladih općine Jajce koju je izradio Centar za obrazovanje i druženje Jajce navodi na zaključak da se Jajce pretvara u općinu staraca iz dva ključna razloga: niske stope prirodnog priraštaja i konstantnog odseljavanja radno sposobnog stanovništva. Osim toga, Jajce nije univerzitetski centar, što na lokalnom nivou stvara primjetan „odliv mozgova“, odnosno migraciju studentske populacije i visokoobrazovanog stanovništva kako u univerzitetske gradove unutar BiH, tako i u inostranstvo.
Međutim, „odliv mozgova“ ne predstavlja isključivo problem, već i izuzetnu priliku za razvoj lokalne zajednice kroz korištenje znanja, vještina i novih kontakata koje mladi ljudi iz drugih sredina, posebno onih van granica BiH, mogu donijeti Općini Jajce. Preduslov za takav razvoj jeste da općinske strukture prepoznaju i priznaju probleme, te na osnovu njih reaguju pravilno i pravovremeno.
O izradi socijalne karte razgovarali smo sa Samirom Agićem, menadžerom Centra za obrazovanje i druženje Jajce.
(Jajce Online)
