‘Svi smo krivi, a najviše vlasti, što se ne čini dovoljno na prevenciji katastrofa’

Podijeli članak:

prefix_

U nevremenu koje je 4. oktobra pogodilo Bosnu i Hercegovinu poginulo je najmanje 17 osoba, a traga se za 40-ak ljudi. Najviše stradalih je u Donjoj Jablanici, a izgubljenih života u ovoj katastrofi ima i u selima kod Fojnice te Konjica.

O uzrocima poplava razgovarali smo sa akademikom Murizom Spahićem, stručnjakom za hidrologiju i geografiju, osnivačem Udruženja geografa BiH i bivšim dekanom i profesorom na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.

Ovaj istaknuti stručnjak je doktor geografskih nauka, njegova naučna oblast je fizička geografija, a uža specijalistička oblast je hidrologija i geoekologija.

Koje su razlike između bujičnih poplava koje su se desile u Jablanici (sliv Neretve) i pritokama rijeke Bosne u Srednjoj Bosni?

– Postoje razlike nepogoda koje su se desile 4. oktobra 2024. godine u noćnim satima u slivovima Neretve, konkretno u Jablanici, od onih koje su zahvatile srednju Bosnu. U slivu Neretve padine su izražajnije i na pojedinim mjestima su kanjonaste sa evidentnom vertikalnom razuđenosti na karbonatnoj podlozi.

Ove padine podložne su osipanju sa izraženim točilima, siparima klastičnog detritusa, pretežno koluvijalnog u kome se naleze blokovi teški i nekoliko stotina kilograma. Raspadnuti kameni blokovi, kao i oni koji se definišu kao vučeni kretanjem pojačava razornu moć vode, što je posebno došlo do izražaja u Jablanici, gdje su preovladavale vodno kamenite bujice.

Bujične poplave u srednjoj Bosni su drugačije, jer je riječ o geološkoj podlozi koja je prektivena pedološkim supstratom koje je raznosila ogromna količina vode i u kojoj, pored vučenih nanosa, postoje i suspendovani koji daju mutnu broju bujičnoj vodi. To su blatne bujice. Pored toga padine na slivovima rijeka pritoka Bosne imaju manje padove, pa nije došlo do većih bentova (čepova) i provala istih kako bi nanijele veća razaranja.

Akademik Muriz Spahić (Al Jazeera / Screenshot)

Koji su uzroci nastanka bujica?

– Inicirajući uzrok nastanka bujica su nesumnjivo provale oblaka kada se u vrlo kratkom vremenskom razmaku izlučila enormna količina padavina, sa preko 300 litara po jednom metru kvadratnom. To je tromjesečna prosječna količina padavina za ove slivove.

Koji su faktori potpomogli njihov katastrofalni nastanak?

– Faktori bi se mogli podijeliti na prirodne i na one koji su uvjetovani antropogenim djelovanjem. U prirodne faktore razornih bujica svakako treba spomenuti visok stepen vertikalne raščlanjenosti padina, posebno u poriječju Neretve oko Jablanice. U iste spadaju dosta nestabilne padine, koje se zbog promjena tolotnog kapaciteta tj. nejednakog zagrijavanja i hlađenja se oburvavaju i osipaju i postaju pokretljive vodnom erozijom, te učestvuju u transportu kao vučeni i lebdeći u vodi nanosi, koji se talože u obliku nanosnih bentova.

Donja Jablanica je poplavama najteže pogođeni dio Bosne i Hercegovine (Denis Zuberi / Anadolija)

Koliko je u svemu, osim prirodne nepogode koja je zadesila, kriv i neodgovorni čovjek?

– Postoje brojne negativne radnje koje se održavaju na nastanak i katastrofalno djelovanje bujica. Ona bi se mogla podijeliti na ona koja nastaju namjernim (rizičnim) i nenamjernim (iz neznanja) antropogenim radnjama. I u jedne i druge se ubrajaju zasijecanje po horizontalama vertikalnih nestabilnih padina prilikom neplanske izgradnje, posebno putne infrastrukture. Osim toga u negativne antropogene faktore ubrajaju se još: neplanska eksploatacija prirodnih resursa šuma, posebno u kamenolomima, načina otvaranja šumskih revira (odjela), kao i neplanska izgradnja urbanih i ruralnih objekata.

Čije su odgovornosti za pričinjene štete sa ljudskim žrtvama?

– Svi smo mi krivi što ne činimo dovoljno za umanjenje prirodnih katastrofa, pa i ove koja se desila u slivu Neretve (Jablanici) i srednjoj Bosni. Naravno da je najviše kriva vlast koja nije uredila zakone koji regulišu ova pitanja.

Jedan od gorućih problema je nepostojanje Zakona o šumama u Federaciji Bosne i Hercegovine. Panelske rasprave o nedonošenju Zakona o šumama ni jednom riječju nisu se odnosile na bujice koje pripadaju šumarskom resoru. Neshvatljivo je što u ovim raspravama i razgovorima nisu pozvani akademski stručnjaci, koje se bave oblašću bujica.

Ministarstvo turizma i okoliša voluntaristički se ponaša pri izdavanju saglasnosti na neke antropogene aktivnosti u izdavanju saglasnosti za otvaranje npr. kamenoloma i još mnogo toga, a da pri tome nikada nisu tražili mišljenja eksperata iz oblasti zaštite životnog prostora.

(Izvor: Al Jazeera)

Podijeli članak:

Drugi su čitali

Pročitajte još članaka

Lokalni izbori u Jajcu između 2008. i 2024. godine pokazali su značajne promjene u...

Zamjenik premijera Federacije Bosne i Hercegovine govorio je o usvajanju Zakon o dohotku, kao...

Trailer za osmi nastavak filma “Nemoguća misija” objavljen je danas, a sudeći prema naslovu,...

U državama na brdovitom Balkanu oduvijek se puno pažnje poklanjalo pripremi zimnice i malo...

Enes Tatarević jedan je od 20 poljoprivrednika koji žive i rade u selima u...

Utakmica 5. kola Evropske lige između Bešiktaša i Maccabija iz Tel Aviva koja se...