Sve više djece u školskom uzrastu ima izražene probleme koštano-zglobno-mišićnog sustava koji omogućava promjenu položaja u prostoru, daje čvrstoću tijelu i dinamiku pokretima.
Takozvani lokomotorni sustav je upravo predmet višestrukih kontrolnih, preventivnih pregleda, koje na području Zeničko-dobojske županije u svim školskim objektima provode timovi Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.
– Da bi se shvatilo koliko je lokomotorni sustav kompliciran i osjetljiv, kao primjer može poslužiti stopalo koje je građeno od 26 kostiju koje su međusobno spojene sa 33 zgloba i više od 100 mišića, tetiva i ligamenata – ističe doc.dr. Nino Hasanica, načelnik Službe za školsku higijenu INZ-a, koja provodi ova istraživanja i preglede
Prema istraživanjima, smatra se da svaka odrasla osoba tri puta tijekom života ima neki problem s kičmenim stupom. U svakodnevnom životu primjetno je da značajan broj djece, ali i odraslih, zauzima nepravilan stojeći ili sjedeći položaj.
Neudobne stolice, školske torbe neadekvatnog oblika i težine, rad za računalom, nepravilna ishrana i nedovoljna fizička aktivnost uzrokuju značajan porast prisutnosti deformiteta lokomotornog sustava. Djeca dnevno prosječno provedu oko šest sati sjedeći u školskim klupama, a osim toga na putu od kuće do škole i obratno nose pretrpane školske torbe.
Nakon obavljenog skrining pregleda kod djece kod koje se uoči odstupanje od uobičajenih vrijednosti izdaje se preporuka za dalju dijagnostičku obradu kod liječnika obiteljske medicine, te kod fizijatra ili ortopeda.
– Na području Zeničko-dobojske županije u 2022. godini lokomotorni sustav je pregledan kod ukupno 6.358 učenika drugih i šestih razreda osnovne škole i prvih razreda srednje škole. Od tog broja, kod 1.534, dakle kod svakog četvrtog učenika, utvrđen je problem sa lokomotornim sustavom – ističe Hasanica.
Najčešće dijagnoze na daljoj dijagnostičkoj obradi bile su loše držanje – kod gotovo polovine pregledanih, dok je kod trećine učenika potvrđen problem sa stopalima.
– Najčešći tretmani nakon dalje dijagnostičke obrade bili su korektivne vježbe, sportske aktivnosti i pojačana fizička aktivnost, vježbe disanja, redukcija tjelesne težine, korekcija hoda, praćenje rasta i razvoja, reguliranje težine školske torbe – kaže Hasanica.
INZ od 2017. provodi ovaj skrining i za šest godina, s kraćim prekidom zbog Covida, ukupno je pregledano 43.195 učenika, a odstupanja od uobičajenog stanja lokomotornog sustava uočeno je kod njih 6.886, odnosno svakog sedmog učenika.
Stručnjaci kažu da je “primjetno da se ovaj postotak od 2020. godine povećava, što bi se moglo povezati sa smanjenom količinom fizičke aktivnosti tijekom i nakon Covid pandemije”.
– Osnovne preporuke za očuvanje zdravlja lokomotornog sustava su da bi školarci bi trebalo biti fizički aktivni najmanje jedan sat dnevno. Plivanje, ukoliko je izvodljivo, je izuzetno dobro. Neophodno je unositi bjelančevine životinjskog porijekla, te namirnice bogate kalcijumom i vitaminima A, D i C. Također, težina školske torbe ne bi smjela biti veća od 10-15 posto djetetove težine, dok bi nošenje ruksaka trebalo da bude na oba ramena – naglašava Hasanica, priopćeno je iz INZ-a.
