U Bosni i Hercegovini broj razvoda iz godine u godinu raste. Raste i broj bračnih partnera koji nakon razvoda ne žele plaćati alimentaciju.
Prema neslužbenim podacima, oko 70 posto je neplatiša.
Neplaćanje predstavlja krivično djelo, a čitav ovaj proces olakšalo bi osnivanje alimentacionog fonda u Bosni i Hercegovini, o kojem se godinama samo priča.
Nakon razvoda, ukoliko bračni par ima maloljetnu djecu, sve češće slijedi borba za plaćanje alimentacije. Ovo bi se trebalo rješavati dogovorom partnera ali često to nije tako, što potvrđuje i Tanja koja se razvela kada su joj djeca bila maloljetna, otprilike prije 15 godina.
“Ovdje je nekako važno naglasiti da se ne radi o alimentaciji, da se ne radi o izdržavanju mene, nego zajedničke djece, pošto je starateljstvo dodijeljeno meni kao majci. Dogovorena je određena suma koja je nakon dvije ili tri godine počela da se smanjuje u smislu da je njihov otac prestao da uplaćuje sumu koja je bila dogovorena”, kaže Tanja Tankosić.
Na vlastitu incijativu Tanjin bivši muž je počeo da smanjuje iznos alimentacije. Ali tu nije kraj.
“Kada je sin postao punoljetan on je apsolutno prestao uplaćivati izdržavanje isto tako pravdajući time da će da on njemu sukcesivno uplaćivati neku vrstu neovisnog fonda i ono što je bilo jako povređujuće u svemu tome je što je izmanipulisao moga sina da potpiše da on više ne želi da plaća uzdržavanje. Ista stvar se desila i sa kćerkom kada je postala punoljetna”, priča Tanja.
Neplaćanje alimentacije predstavlja krivično djelo, poručuje advokat Amila Mujčinović.
“Prema članu 223 KZ-a na način da ukoliko neko izbjegava plaćanje alimentacije kazniće se kaznom zatvora, ja mislim do tri godine i moram reći da je jako pohvalno da Tužilaštvo pokreće takve postupke i da već imam tri pravomoćne sudske odluke gdje je sud osudio osobe zbog neplaćanja alimentacije”, kaže dr. Amila Mujčinović, advokat.
Alimentacioni fond o kojem se priča godinama ali ništa ne radi, olakšao bi mnogo ovaj proces, ističe advokat.
“Na način da ne bi morale prolaziti dugotrajne sudske procese i zaštitio bi našu djecu. Djeca bi imala sredstva za izdržavanje koja su im potrebna i neophodna, a onda bi država ostvarivala svoje potrebe preko pravobranilaca i vodila bi sudske postupke protiv osoba koje ne plaćaju alimentaciju”, ističe Mujčinović.
Borbu za osnivanje fonda počela je 2019 Lana Prlić, poslanik SDP-a u Federalnom parlamentu, pokrenula je inicijativu za izmjene i dopune Porodičnog zakona FBiH.
“Ja nisam izmislila toplu vodu, imamo taj primjer recimo u Republici Hrvatskoj gdje ustvari država preuzima isplaćivanje alimentacije a onda država preko poreske uprave i drugih mehanizama ( recimo u EU imate mehanizam da ukoliko neplatiša ne želi da izvrši svoje plaćanje alimentacije država mu zabrani ne znam, da izvadi vozačku dozvolu, ličnu kartu, zabrani putovanja) dok ne palti, isto kao kada dobijete bilo kakvu drugu kaznu”, kaže Prlićeva.
I kao i sve u Bosni i Hercegovine, godine su potrebne za neku promjenu. U godinama, broj razvoda raste, kao i broj neisplaćenih alimentacija – za djecu.
