U proteklih pet godina osnovno obrazovanje u školama širom RS-a napustilo je 2.015 učenika, što je oko 112 odjeljenja manje u osnovnim školama, pokazuju podaci Zavoda za statistiku ovog bh. entiteta.
I dok su škole suočene sa izazovom jer je već godinama prisutan trend smanjenog broja rođene djece, dodatni udarac zadaje i odlazak cijelih porodica u inostranstvo, javlja BHRT.
Dječja graja sve tiša
Dječja graja u mnogim školama u RS sve je tiša, a gužve u školskim dvorištima su sve manje, barem tako kaže zvanična statistika. U proteklih 5 godina izgubili smo 2015 učenika.
Ti mališani sada nastavu pohađaju negdje u inostranstvu. Migracije uzimaju danak.
Pročitajte još
-Tada kad sam počeo raditi u školi bilo je puno više đaka nego sada. To je već počelo krajem 70-ih da bi sada došlo do punoga izražaja a razlog pada je to što nam odlaze roditelji u inostranstvo odlaze nam sada i cijele porodice, kaže prosvjetni radnik Dragan Maksimović.
Na mnoge područne škole trajno je stavljen katanac, a u onima koje opstaju, nastava se izvodi u takozvanim kombinovanim odjeljenjima.
-Nažalost upisana su samo tri učenika u prvi razred u centralnu školu, ukupno 11 sa područnim odjeljenjima, ovo je najmanji broj otkako sam ovdje direktor to je 6. Godina. Škola ima 86 učenika s tim što smo u postupku prevodnica tri učenika odlaze u gradske škole, kaže Zdravko Tošić, direktor OŠ “Dositej Obradović” u Koraju.
Demografski pad
Osim migracija, naša zemlja već godinama doživljava i jak demografski pad. Sa 67.000 djece, koliko ih je rođeno prije 33 godine, došli smo do brojke od 25.000 novorođenih godišnje, kaže demograf Stevo Pašalić. To je posebno izraženo u manjim sredinama.
To nije ravnomjerno u cijeloj BiH i RS i FBiH, to je različito po različitim prostorima, Bijeljina nema taj stepen smanjenja, jer su unutrašnje migracije ljudi doseljavaju, ili na primjer Sarajevo, Banja Luka, ali se drugi mnogo brže prazne, tvrdi demograf Stevo Pašalić.
Ipak, postoje i izuzeci. Pojedine seoske škole odolijevaju negativnim trendovima.
-Uzimajući u obzir druga sela kod nas nije tako, mi smo imali prošle godine zabilježili porast 50 posto više učenika nego u proteklih deset godina što je fascinantan podatak. Pokušavamo i što se tiče nastave i uslova sve što je do nas da ostanu, kaže Dragana Kokanović Perić, direktorica OŠ “Sveti Sava” u Crnjelovu.
Stručnjaci ističu da se posljedice migracija već osjete kroz nedostatak radne snage, stručnih kadrova i uvoz radne snage iz azijskih zemalja, ali da će se to dodatno intenzivirati u narednim godinama. Prema procjenama, za 50 godina Bosna i Hercegovina bi mogla da ima oko 1,5 milion stanovnika.