Sve o najgledanijoj Netflixovoj seriji “Bridgerton”: Tračerska erotska drama bez presedana

U ljubavi i u ratu sve je dopušteno, kaže stara narodna izreka, a pogotovo kada su u pitanju sapunice. Radnja historijske drame “Bridgerton” temelji se na romanima Julije Quinn “Bridgerton: Vikont koji me volio”, koji u fokusu radnje imaju udavaču Daphne, najstariju kćer moćne porodice Bridgerton. Ona stupa na okrutno londonsko tržište u potrazi za budućim mužem, a otkako je svijeta i vijeka, brak je najvažniji poslovni poduhvat porodica koje žele oploditi svoje bogatstvo.

Premijerno prikazana 25. decembra prošle godine, serija je uspjela u samo mjesec dana zasjesti na tron gledanosti. Osamdesetak miliona kućanstava je kliknulo na tračersku erotsku dramu, što je bilo dovoljno da osvoji titulu najgledanije Netflixove serije svih vremena, odakle je maknula “Damin gambit”, neobičnu dramu o šahistkinji iz sedamdesetih godina. “Bridgerton” je tako potvrdio uspješnost prastarog recepta za gledanost. On se sastoji od malo intrige i puno erotike, po još uvijek aktuelnom marketinškom pravilu koje kaže da seks prodaje baš sve.

Svaka bi ga majka poželjela za zeta<br />

Svaka bi ga majka poželjela za zeta

Historijski kontekst u koji nas vodi serija je vrijeme kada su brakovi naših predaka bili realizirani kao rezultat porodičnih dogovora. Početkom 19. vijeka u visokom britanskom društvu, gdje vlada hipokrizija, osmero braće i sestara porodice Bridgerton traži ljubav i sreću među londonskom elitom. Daphne (Phoebe Dynevor) se želi udati iz ljubavi, dok se vojvoda Hastings (Rege-Jean Page) zakleo kako se nikad neće ženiti. Među njima će se neočekivano razbuktati strasti izvan kontrole i društvenih normi.

Dokolica se među aristokratijom krati raznoraznim balovima i drugim društvenim događajima. Udruženi u zajedničkom cilju, Daphne i vojvoda Hastigns hine romansu kako bi pobjegli od progona lokalnih udvarača i udavača. Provodeći vrijeme zajedno u lažnoj romansi, shvatit će kako imaju puno više zajedničkog od dijeljenja istog prezira prema nemoralnom društvu, koje se kriomice povodi za svojim strastima, dok potpuno drugu sliku projicira prema javnosti. To je svijet koji nalikuje ambijentu neke pervertirane “Pepeljuge”, u kojem sve žene uglavnom nalikuju zlim sestrama, boreći se za samo jednog princa na bijelom konju.

Ono što je upalilo kod publike u slučaju “Bridgerton” nije samo vodviljski zaplet nego i nedostatak ambicija u nastojanjima da se stvari predstave ozbiljnima. Radnja je duhovita, nepretenciozna i pokazuje historijsku politiku koja se vijekovima vodila oko muško-ženskih emocija. To je vrijeme u kojem su likove različiti putevi vodili ka dužnosti, ljubavi i požudi, Napoleonovo vrijeme, u kojem su se ljudi kitili mašnicama, čipkom i perikama, bilo je jednako nemilosrdno prema višku kilograma, siromaštvu i neuspjehu. Baš kao i danas.

Seriju opisuju kao “neodoljivih osam epizoda prve sezone ukradenih pogleda i tračeva koji se šire kroz šaputanja”. “Bridgerton” je zapravo neka “light” verzija “Opasnih veza” (1988.), u kojima ordinira John Malkovich kao grof Valmonte. Najgledanija serija američkog streaming servisa nudi nešto liberalniju viziju svijeta kakav je bio u 19. vijeku, gdje na važnim funkcijama egzistiraju crnci. Takvu postavku stvari će morati objasniti u drugoj sezoni serije.

Pripadnice ljepšeg spola uživaju u scenama u kojima se pojavljuje razodjenuti britanski glumac Page. Sa samo tridesetak godina, tamnoputi glumac zimbabveških korijena, jedno je od najzanimljivijih lica malih ekrana današnjice. Mnogi u šali govore kako je jedini zaplet koji traže u seriji zapravo glumac Page bez odjeće. Simon je posebno privlačan vojvoda jer se u svemu opire svojoj surovoj majci Lady Danbury (Adjoa Andoh) i njenim suludim pravilima.

Od Romea i Julije, pa preko svih onih fikcionalnih zabranjenih ljubavi o kojima smo čitali kroz historiju književnosti ili saznavali o njima preko filmova i televizije, s vremenom se ništa nije promijenilo. Roditelji za svoju djecu uvijek traže dobre prilike za brak, a mladi ljudi ne žele upasti u zamku tradicije već nastoje slobodno konzumirati svoju ljubav i uživati u tjelesnim strastima, koje se rasplamsavaju proporcionalno s intenzitetom roditeljskih zabrana.

“Bridgerton” dokazuje kako je masovnu publiku najlakše dobiti na lakim sadržajima, u kojima joj se dozvoljava da zaviri u tuđe spavaće sobe. Zato su tabloidi naprodavanije novine, jer se tamo bježi od nedostatka strasti u vlastitom životu, sanjareći kroz subine nekih drugih ljudi. Nije slučajno da događaje u seriji pripovijeda misteriozna trač-kolumnistica (Julie Andrews). Prva epizoda počinje na dan kada sve londonske djevojke koje se žele udati, moraju izaći i pokazati se kraljici kako bi je impresionirale. Za tu prigodu majke svojim kćerima stežu korzete na veličinu obima naranče, dok se drugi klade na ishode “bračnog pecanja”. “Ako se želiš dobro udati, smješkaj se, draga moja”, savjet je koji svojim kćerima daju majke u “Bridgertonu”.

“Neko je rekao da od svih kuja, mrtvih i živih, žena koja piše ima najoštrije očnjake”. I budite sigurni da će vam autorica serije, naratorica i režiserka pokazati zube, koji će biti toliko oštri da nećete ni osjetiti kako vam se priča podvlači pod kožu, jer kako kaže naratorica: “Dragi čitatelju, ja vas zasigurno poznajem!”.