Kada cijene goriva porastu, obično nije samo punjenje spremnika skuplje. Poskupe i prijevoz, proizvodnja, pa i obična šalica kave. Sudeći prema najavama iz entitetskih elektroprivreda, bh. gospodarstvo bi s početkom 2025. moglo dobiti novogodišnju “čestitku” u obliku poskupljenja električne energije.
Cijene struje u RS-u tako bi trebale rasti do 12 posto, a u FBiH do 10 posto. Više iznose na računima, ako takav zahtjev odobri Regulatorna agencija za energetiku, mogli bi očekivati i građani u RS-u, dok iz Elektroprivrede BiH zahtjev za povećanje cijene za kućanstva FERK-u nisu uputili. Dok vlasti ne nude konkretna rješenja za amortizaciju inflacije, građani sve teže spajaju kraj s krajem.
Sve poskupljuje
– Poskupljenje električne energije istodobno je i poskupljenje proizvodnje, a samim time i roba koje nastaju u domaćim tvornicama jer se energija računa kao trošak. Jednako kao i kad rastu cijene goriva, cijeli lanac opskrbe poskupi. BiH je uvozno orijentirana zemlja, pa se cijene uvoznih proizvoda ne bi trebale mijenjati, ali prilikom izvoza skuplja struja može biti čimbenik koji utječe na konkurentnost naših proizvoda jer smo cijenu električne energije uvijek smatrali komparativnom prednošću – kaže za Avaz predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Vjekoslav Vuković.
Sa svakom sličnom najavom građani su svjesni da s početkom iduće godine mogu očekivati nastavak trenda poskupljenja svih proizvoda, koji traje već godinama. Lančani učinci novih povećanja cijena već se naslućuju, a na pomolu je još skuplja osnovna potrošačka košarica. Sve više obitelji u BiH jedva spaja kraj s krajem, dok gospodarstvenici i ekonomski stručnjaci upozoravaju na teško razdoblje koje tek dolazi. Pred nama su blagdani, potrebno je kupiti darove i pripremiti blagdansku trpezu koja će ove godine biti rekordno skupa.
Uz rast cijena mnogih namirnica, blagdanska trpeza traži značajno veći izdatak iz kućnog proračuna. Pečenje, torte, kolači, salate i druge delicije – sve to treba pažljivo pripremiti, servirati, ali najprije platiti. Potrošačka košarica u ovoj je godini skuplja za oko 100 maraka u odnosu na lanjsku u istom mjesecu, ali blagdani i praznici poseban su izdatak. Meso, maslac, kakao, čokolade za kuhanje samo su neki od proizvoda kojima cijene stalno rastu. Građani to dobro znaju, osobito kada se kupuje veća količina poput one za pripremu blagdanske trpeze.
Ciejen čokolada u BiH u posljednjih nekoliko mjeseci su u porastu, a razlog tome je, kako kažu, poskupljenje kakaa na svjetskom tržištu, ali izgleda gotovo nevjerojatno da za čokoladu za kuhanje od 200 grama, bila bijela ili crna, građani BiH moraju izdvojiti više od sedam maraka. Tristo grama čokolade Milka stoji nešto više od šest maraka. Ulje, brašno i maslac skuplji su od pet do deset posto u trgovinama nego što su bili protekloga vikenda, kava je poskupjela za oko 20 posto, a uskoro možemo očekivati i nove cijene šećera. Pekari su već najavili nove cijene svojih proizvoda od Nove godine.
Litra ulja domaćeg proizvođača, koja je do prije nekoliko dana stajala 2,45 KM ili pak 2,65 KM, sada je 2,95 KM, a negdje je prešla tri KM. Kilogram glavice kupusa lani je bio 40 feninga, a ove je godine 2 KM.
Za prosječnu obitelj u BiH računi su već sada noćna mora. Kruh i mlijeko više nisu proizvodi koje možete kupiti “za sitniš”, a meso i voće za mnoge su već postali luksuz. Pitanje je koliko još tereta mogu podnijeti kućni proračuni. Problem leži i u nedostatku strategije za zaštitu domaće proizvodnje. Dok BiH uvozi ogromne količine hrane, lokalni proizvođači jedva opstaju na tržištu. Robne rezerve, koje bi mogle stabilizirati cijene osnovnih namirnica u kriznim situacijama, praktički ne postoje. Tako građani ostaju prepušteni na milost i nemilost tržišta, dok vlasti, čini se, promatraju sa strane.
– Proračun se puni, a stanovništvo osiromašuje. Pogledajte samo koliko se smanjila kupovna moć, a nema govora o tome da je povećana proizvodnja ili potrošnja, nego je došlo do poskupljenja i tako mi u BiH imamo proizvode koji su skuplji nego u zemljama gdje je mnogo veći životni standard – kazao je za Federalnu Jovan Vasilić, predsjednik Udruge potrošača Zvono iz Bijeljine.
