Search
Close this search box.

Sunce uvijek ostavi “potpis” na koži ako se ne zaštiti

Podijeli članak:

Sezona godišnjih odmora je počela i mnogi građani se odlučuju da spas od vrućina pronađu na bazenima, obalama mora i rijeka, često ne razmišljajući o štetnosti sunčevog zračenja i posljedicama za zdravlje ako kožu ne zaštitimo pravovremeno i na adekvatne načine.

Da je jako bitno podići svijest o značaju zaštite od sunca, kazala je za “Nezavisne novine” Dragana Popović, specijalista dermatovenerolog, zaposlena na Klinici za kožne i polne bolesti UKC RS.

“Jako je bitno da ljudi uživaju na odmorima, ali i da znaju da sunce emituje UV zračenja koja direktno utiču na zdravlje naše kože. UVB zračenje je odgovorno za opekotine ukoliko se previše izlažemo direktnom sunčevom zračenju, dok UVA zračenje u suštini prodire i kroz oblake i staklo. Zato nam je jako bitno da se kontinuirano sprovodi zaštita od sunca”, kaže Popovićeva i naglašava da se koža mora štititi tokom cijele godine, a ne samo u ljetnim danima.

“Sunčevo zračenje može dovesti do karcinoma kože, melanoma, koji je jedan od najopasnijih karcinoma uopšteno, pa do bazocelularnih i planocelularnih karcinoma.          Djelovanje sunca dovodi i do prijevremenog starenja i stvaranja bora. Tako da izbjegavanjem izlaganja suncu i korištenjem zaštitnih faktora podmlađujemo i štitimo našu kožu od nastanka bora, starenja i nastanka takozvanih staračkih pjega, gubitka elastičnosti kože”, objašnjava Popovićeva i napominje da se sunce svaki put “potpiše” na kožu.

“Dermatolozi na koži vide sve, i kada pacijenti kažu da nisu gorjeli na suncu, mi lako vidimo da to nije istina, jer sunce uvijek ostavlja trag i, nažalost, na tim fotoeksponiranim dijelovima, koji su gorjeli, povećan je rizik od nastanka karcinoma. Kod ljudi koji imaju sklonost ka nastanku melanoma, čak za 60 odsto se povećava mogućnost razvoja melanoma tokom života ako imaju opekotine od sunca do 18 godine života. Zato je bitno da štitimo djecu, bukvalno od rođenja, i da stvorimo kod djece naviku da se štite od sunčevog zračenja. Mi, starije generacije, nemamo tu naviku i nismo svjesni te opasnosti, a postanemo je svjesni kada je već kasno i kada već imamo oštećenja koja su trajna”, kaže doktorica Popović.

Ističe da postoji više načina zaštite od UV zračenja, kao što je korištenje SPF krema.

“Te kreme u suštini ne moraju biti u formi krema, mogu biti fluidi, gelovi i slično, u zavisnosti od tipa kože koju štitimo. Ja uvijek preporučujem SPF 50, koji štiti našu kožu od lošeg uticaja sunčevog zračenja. Jako je bitno da se SPF nanosi u dovoljnoj količini i da se prekrije koža koja je izložena suncu i da se nanese 15 do 20 minuta prije direktnog izlaganja sunčevom zračenju. Potrebno je na svakih dva do tri sata ponovo nanijeti SPF, jer mi se znojimo, krećemo se, i zaštita se mehanički skida i zato je bitno da se obnavlja”, objašnjava Popovićeva.

Napominje da nije dovoljno samo ujutro nanijeti zaštitni faktor i smatrati da zaštita traje tokom čitavog dana.

“Posebnu pažnju treba obratiti na kožu beba i male djece, jer njihova koža je daleko osjetljivija pa samim tim moramo biti daleko oprezniji. Ne preporučuje se korištenje zaštitnih krema do šestog mjeseca života, i do tada je potrebno isključivo koristiti mehaničku zaštitu i ne izlagati djecu direktno suncu. To podrazumijeva da bebe budu u hladu, da se ne izlažu suncu, pogotovo u periodu od 10 do 17 časova, kada je sunčevo zračenje najjače. Kod djece starije od šest mjeseci preporučuje se korištenje zaštitnih faktora, uz naravno, i mehaničke faktore, šeširiće, komotnu odjeću, suncobrane. Bitno je da se koriste kreme sa mineralnim filterima, a u suštini sve zaštitne kreme za djecu su upravo takve”, priča doktorica Popović i ističe da je kreme najbolje nabavljati u apotekama, od provjerenih proizvođača.

Banjalučanka Biljana I., majka osmomjesečnog dječaka, kaže za “Nezavisne novine” da se trudi da sa bebom ne izlazi direktno na sunce, ali i da planiraju da idu na godišnji odmor na more u Crnu Goru.

“Kad god možemo, idemo kod mojih van grada, na selo, gdje smo okruženi hladom. Najčešće koristimo kačket, da zaštitimo okice. Kupili smo i kremu za djecu sa SPF faktorom 50, ali još uvijek nije bilo potrebe da je koristimo. Na more smo planirali u septembru, kupili smo kupaći kostim sa kačketom koji prekriva sve dijelove tijela, ali vjerujem da ćemo kremu redovno koristiti. Svjesni smo koliko je sunce opasno, pogotovo za male bebe, tako da ćemo uraditi sve što budemo mogli da našeg dječaka zaštitimo od štetnih sunčevih zračenja”, kazala je ona.

Podijeli članak:

Drugi su čitali

Pročitajte još članaka

U pojedinim dijelovima Australije u noći između petka i subote palo je više od...

Poznati bosanskohercegovački kantautor, muzičar i pjevač, Aldin Kurić, poznatiji kao Al'Dino, održat će svoj...

Adidas je povukao fotografije manekenke Belle Hadid iz reklama koje promovišu sportsku obuću koja...

Da kockanje kao navika i ovisnost ne poznje granice, pokazuju i najnoviji podaci iz...

Na ovogodišnjoj Internacionalnoj matematičkoj olimpijadi (IMO), koja se ove godine održala u Velikoj Britaniji...

Prošle sedmice građani Donje Suvaje pored Gračaca protestvovali su nakon što su prilikom radova...