Search
Close this search box.

Stručnjak za razvoj turizma Kristijan Svajnzger izdvojio dva putna aranžmana zbog kojih je BiH posebno privlačna

Podijeli članak:

Kristijan Svajnzger je regionalni menadžer za istočnu i sjevernu Evropu u međunarodnoj turističkoj kompaniji Intrepid. Bio je jedan od govornika na nedavnom sarajevskom Samitu “Otpornost i inovacije” posvećenog turizmu.

Ovaj Slovenac je proputovao cijeli svijet, a u spomenutoj kompaniji radi na poboljšanju turističkih operacija. U intervjuu za Klix.ba je govorio o bh. turizmu – šta je ono njegovo najbolje, šta je pozitivno i negativno što ga izdvaja u odnosu na turizam ostalih država te šta su najveći izazovi i prijetnje.

Kristijan Svajnzger, menažder u kompaniji Intrepid

Kristijan Svajnzger, menažder u kompaniji Intrepid

Teme razgovora sa Svajnzgerom bile su i globalni trendovi u turističkoj industriji, šta je potrebno uraditi da bi turizam bio bolji, šta trebaju biti granice u razvoju turizma i koja država bivše Jugoslavije ima najbolji pristup u razvoju turizma.

Šta smatrate najboljim stvarima u turizmu Bosne i Hercegovine?

Posjeta Bosni i Hercegovini mi predstavlja vrhunac u posljednjih nekoliko godina. Zemlja ima nevjerovatnu historiju, zadivljujuće znamenitosti i još uvijek ostaje najmanje istraženi dio Balkana. Sarajevo je fantastičan grad. Ne postoji mnogo mjesta koja mogu ponuditi takav spoj historije, kulture i vjerske raznolikosti.

Volio sam gledati divlje konje na planinama i zakoračiti u sačuvani bunker koji je decenijama bio nacionalna tajna. Izuzetak je i u toplom gostoprimstvu. Narod Bosne i Hercegovine želi svoju historiju i tradiciju podijeliti s turistima. Bilo to kroz ukusna jela, zadivljujuće priče ili uzbudljive avanture, njihova toplina čini svaki trenutak nezaboravnim.

Da li postoji nešto po čemu se turizam u Bosni i Hercegovini pozitivno izdvaja od turizma ostalih država?

Ono što Bosnu i Hercegovinu zaista izdvaja od drugih zemalja je jedinstven spoj prirodnih ljepota, bogate historije i kulturne raznolikosti. Zemlja nudi avanturistima zadivljujuće pejzaže. Od veličanstvenog vodopada Kravice do krša Dinarida postoji nekoliko mjesta za posjetiti, a koja su jedinstvena u poređenju s poznatim turističkim destinacijama.

Intrepid nudi različita putovanja kojima se ističu jedinstvenosti Bosne i Hercegovine. Putovanja uključuju posjete historijskim znamenitostima, kao što su sarajevski Stari Grad i mostarski Stari most, kao i prilike za upoznavanje lokalnog stanovništva uz večeru u jednoj od porodičnih kuća u Sarajevu.

Putnici imaju priliku posjetiti i radionicu jedine žene kazandžije u Bosni i Hercegovini Nermine Alić. Ona je zanat naučila od svog oca i nastavila je porodičnu tradiciju, praveći starim metodama džezve, svijećnjake i tanjire. To je jedinstvena prilika da svjedočite zanatstvu prožetom lokalnom baštinom.

Jedan od naših najprodavanijih putnih aranžmana jeste planinarenje Balkanom Via Dinarica, gdje putnici istražuju 2.000 kilometara dojmljivog planinskog lanca. Još jedan naš aranžman koji izaziva interesovanje je “Bicikliranje Balkanom (Cycle the Balkans)”. To je biciklističko putovanje od Dubrovnika do Sarajeva, kojim se doživljava sve od zadivljujućih plaža do visokih planina.

Šta je problematično u turizmu Bosne i Hercegovine i šta vidite kao najveće izazove i prijetnje po turizam u Bosni i Hercegovini?

Zemlja se suočava s ekonomskim problemima kao što su visoka nezaposlenost, iseljavanje kvalificiranih mladih ljudi i niska stopa učešća žena u radnoj snazi. No, postoji ogroman potencijal za razvoj održivog turizma kako bi se istakla bogata kulturna baština i prirodne ljepote, uz snažniji ekonomski rast i društvenu uravnoteženost. Kada se radi kako treba, turizam može biti od koristi, kako za turiste, tako i za lokalnu zajednicu.

Koji su globalni trendovi u turističkoj industriji?

Globalna turistička industrija tokom ove godine ima snažan oporavak, s nekoliko ključnih trendova koji je oblikuju. Naime:

  • U Intrepidu uočavamo da turisti postaju svjesniji svoj utjecaja na životnu sredinu i aktivno traže način da minimiziraju taj utjecaj. Ovaj pomak je usklađen s Intrepidovom posvećenošću odgovornom putovanju. Naši putni aranžmani su osmišljeni tako da se minimizira utjecaj na životnu sredinu dok se maksimizira pozitivan utjecaj na lokalne zajednice. Putuje se u malim grupama, radimo s lokalnim vodičima i dobavljačima te potičemo ekološke prakse, kao što su smanjenje otpada i podrška lokalnim ekonomijama;
  • Povećava se potražnja za sporijim putovanjima. Sve je više onih koji se odlučuju za alternative s nižim emisijama ugljika u odnosu na avionska putovanja, kao što je putovanje vozom. Stvar sporog putovanja nije da se što brže dođe do odredišta, već da putovanje bude dio samog odmora. Tako imate priliku posjetiti mjesta koja ne biste mogli posjetiti putujući avionom, što je bolje i za okoliš. U Intrepidu smo izostavili mnogo kratkih letova i omogućili 43 željeznička putna aranžmana;
  • Putnici ove godine žele istražiti različite destinacije izvan uobičajenih turističkih trasa i otkriti nove granice. Žele kreirati vlastite jedinstvene turističke priče te pronaći skrivena iskustva i avanture. Kao rezultat toga vidimo sve veću potražnju za destinacijama kao što su Bosna i Hercegovina i Albanija.

Šta je potrebno uraditi da bi turizam bio bolji?

Partnerstva su ključna za razvoj održivog turizma u Bosni i Hercegovini. Intrepid radi s Američkom agencijom za međunarodni razvoj (USAID) kako bi pomogao da se razviju nova turistička iskustva. Zajedno smo radili na novom obliku održivog turizma koji je od koristi lokalnim zajednicama.

Turizam se mora razvijati u saradnji s lokalnim zajednicama. Važno je proširiti turizam izvan gradova i stvoriti nova, održiva iskustva u manjim sredinama i ruralnim područjima.

Šta trebaju biti granice u razvoju turizma?

Turistički razvoj bi trebao biti fokusiran na održivost, osiguravajući da bude od ekonomske i društvene koristi za lokalnu zajednicu, bez štete po okoliš i kulturno naslijeđe. Trebalo bi postaviti granice kako bi se spriječio prekomjerni turizam.

Mjerama kao što je regulacija broja posjetitelja, promocija putovanja izvan sezone i podsticanje održivih praksi među turistima i firmama može se pomoći u uspostavljanju ukupne ravnoteže.

Jedan od načina da se to postigne jeste uključivanje lokalnih zajednica u donošenje odluka kako bi se osiguralo da turizam zadovoljava njihove potrebe i očuva integritet destinacije. U konačnici, granice razvoja turizma trebale bi za cilj imati harmoničan odnos između posjetitelja, okoliša i lokalnog stanovništva, podstičući pozitivno iskustvo za sve.

Koja država bivše Jugoslavije ima najbolji pristup u razvoju turizmu i zašto?

Hrvatska je među državama bivše Jugoslavije koja je bila posebno uspješna u turističkom razvoju. Intrepid organizira posjete ovoj zemlji od 2005. godine.

Prilagodila je strategiju da se manje fokusira na turističke brojeve, a više na model otpornog i održivog turizma. Ovaj novi smjer je jasno postavljen novim hrvatskim Zakonom o turizmu koji ima za cilj proširiti turističke pogodnosti i zadovoljiti lokalne potrebe.

Uz snažnu podršku Evropske unije i vlastitih sredstava, Hrvatska predvodi u stvaranju zelenijeg i digitalizovanijeg turizma, osiguravajući da ostane konkurentna, a brinući se za okoliš.

Međutim, slovenski pristup turizmu se ističe zbog nekoliko faktora. Slovenija se sistemski i strateški posvetila rješavanju pitanja održivosti, spajajući destinacije i turističke kompanije putem “Zelene sheme” i programa certifikacije. Radi se i na potencijalnom problemu prekomjernog turizma u Ljubljani, osnaživanjem privlačnosti okolnih gradova s novim znamenitostima i tematskim proizvodima.

 

 

(Klix)

Podijeli članak:

Drugi su čitali

Pročitajte još članaka

Domaći sok od kupina nije samo ukusan već izuzetno zdrav. S jednom čašom dnevno...

Kad smo se početkom ljeta prošle godine sreli s jednom osobom kojoj vjerujemo kada...

Ovogodišnji Sarajevo film festival (SFF) biće otvoren 16. avgusta svečanom ceremonijom u Narodnom pozorištu...

Bosanac Elvir Klempić imenovan je za višeg savjetnika američkog predsjednika Joe Bidena za vezu...

Opća bolnica “Prim. dr. Abdulah Nakaš” Sarajevo, u sklopu Ambulante za terapiju bola, počela...

Tridesetdevetogodišnji muškarac iz Tuzle čiji su inicijali S.T. preminuo je u Službi hitne medicinske...