Strani radnici “trbuhom za kruhom” dolaze u Semberiju

Podijeli članak:

Sve je više stranih radnika koji iz raznih zemalja svijeta, mahom afričkih, dolaze u Bosnu i Hercegovinu kako bi radili poslove koji vape za radnom snagom. Čak njih 247 novi dom i posao pronašlo je Bijeljini.

Fondacija “Lara” iz Bijeljine uradila je istraživanje o stranim radnicima u Semberije, a detalje u Novom danu je iznijela projektna koordinatorica Ljiljana Lukić.

Za N1 ističe kako je istraživanje obuhvatilo 2023. i dio 2024. godine.

“Mi smo specifični po geografskom području jer se nalazimo na samoj granici i imamo dosta stranih radnika koji dolaze iz Srbije, ali posljednjih godina javlja se potreba za sve više radnika u građevinskom i ugostiteljskom sektoru, tako da dolaze i radnici iz Turske, Nepala, Indije, Bangladeša, Tanzanije i drugih afričkih zemalja. Podaci koje smo prikupljali tokom istraživanje govore da je izdato 247 radnih dozvola za strane radnike na području Grada Bijeljina. Najviše je onih u sektoru građevinarstva. Uglavnom su starosne dobi od 18 do 50 godina i mnogo je više muškaraca – 209 mušakraca i 38 žena”, kazala je Lukić za N1.

Ističe da se na njih, kada imaju radnu dozvolu, primjenjuju isti zakoni kao za domaće radnike te da imaju ista prava.

“Istraživanjem smo obuhvaitli ne samo relevantne institucije, već smo uključili i domaće poslodavce koji zapošljavaju strane radnike. U pitanju je bila firma koja se bavi građvinarstvom i posjeduje benzinske pump-. Govoril i su o tome zašto postoji potreba za stranim radnicima. Suočavali su se sa situacijom da radnici s biroa odbijaju to da rade. Ova analiza, osim stanja na terenu, obuhvatila je i analizu medija – kako su lokalni mediji pisali o stranim radnicima. Uglavnom nisu”, navela je.

Na pitanje kako se lokalno stanovništvo ophodi prema njim i ima li ksenofobije, kao što je to slučaj npr. u Hrvatskoj, Lukić kaže kako stanovništvo pravi razliku između migranata i stranih radnika, ali da bi mediji mogli doprinijeti tome da se slika o njima poboljša.

“Ne gledaju baš blagonaklono građani kroz pojavu migrantskih grupa koje se kreću kroz grad, u posljednje vrijeme ih je manje. Nisu nailazili na dobronamjerne poglede. Ali oni su u tranziciji i kratko se zadržavaju. Kada govorimo o stranim radnicima koji imaju dozvolu i ovdje žive, ključno je da se podigne svijest i da se priča o tim našim novim sugrađanima, njhovim životnim pričama kako bi se u javnosti stvorila pozitivnija slika i ne bi bilo ksenofobije te kako bi ih prihvatili kao naše tretnutne sugrađane. Tkom našeg okruglog stola čuli smo i pozitivne priče, a jednu od njih je ispričala gospoađa čiji sin radi u restoranu s Indijcem, druže se i dobro slažu. Da je izašla u medije ta priča, naišla bi na pozitivne reakcije”, kazala je Lukić.

Podijeli članak:

Drugi su čitali

Pročitajte još članaka

Inicijativa ‘Spasimo Unu’ u utorak je pozdravila odluku Ministarstva graditeljstva Hrvatske kojom su građevinske...

”Legitimitet utemeljen na krađi ne predstavlja legitimitet. U Mostaru, zbog nepravilnosti i krađe, smo...

Poslove u struci za prvih osam mjeseci ove godine u Srpskoj odbijali su nekvalifikovani...

Predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Dragan Čović izjavio je da je...

U Srednjoj poljoprivrednoj i medicinskoj školi u Bijeljini u petak je došlo do incidenta...

Una Suljić Fatić uspješna je liderica na više frontova. Najmlađi doktor nauka u BiH...