Bosna i Hercegovina ima potencijal, resurse i strateški položaj, ali zbog političke nestabilnosti i komplikovane administracije strani investitori često biraju sigurnije destinacije. O tome kako privući strane investicije, šta koči kapital i zašto je bh. dijaspora i dalje “neiskorištena snaga”, za Forbes BiH je govorio Nedim Makarević, direktor Vijeća stranih investitora BiH i bivši diplomata.
Investicije rastu, ali…
“Vjerovali ili ne, BiH je puna iznenađenja, pa tako i ovaj put. Mi imamo zaista lagani rast od 2024. godine, ali kada poredimo sa 2023. koja je bila rekordna od kada se precizno brojimo strane investicije još od 2007, sada imamo blagi pad ako isključimo reinvesticije”, navodi Makarević.
On pojašnjava da investitori i dalje pokazuju ozbiljan interes, posebno za nekoliko ključnih sektora: “To je prije svega energetski sektor – za green energy i konvencionalno dobijanje energije, zatim namjenska, metalsko-prerađivačka i auto industrija. Imamo mnoge rude koje dobijamo na potezu Vareš i istočna Bosna i to je jako interesantno.”
Pored toga, drvna industrija i IT sektor sve više privlače pažnju investitora, posebno u Sarajevu gdje, kako navodi, “imamo 18 fenomenalnih firmi koje posluju sa Appleom, Microsoftom, Oracleom.”
Kapital ne voli nestabilnost
Jedan od najvećih problema u BiH, smatra Makarević, jeste percepcija – često negativna i preuveličana.
“Mi imamo akutni problem što politički artikulišemo stvari mnogo crnjim nego što one zaista jesu. Strani kapital je kao poplašena srna. Kada namiriše lava, pobježe. Tako je i sa stranim kapitalom u BiH. Ako je bilo koji vid destabilizacije naznačen – secesija ili pokazatelj eventualnih oružanih sukoba – to je ručna kočnica za kapital. To nije realna stvar jer se pokazuje da je čisti i puki politički populizam.”
Administrativni labirint
Dok se investitori interesuju za BiH, suočavaju se s birokratijom koja često djeluje demotivirajuće.
“Imamo velike zapreke kada neko želi registrovati svoj obrt ili biznis. Od Daytona pa do sada imamo razne nivoe komplikacije: grad, opština, kanton, entitet i država. To se mora pojednostaviti”, kaže Makarević.
Digitalizacija procesa je ključ, ali i dalje samo ideja: “Želimo da digitaliziramo proces kako bi vi preko telefona i aplikacije, nakon što se identificirate, imali mogućnost da aplodujete dokumente potrebne za registraciju. Ali smo od toga daleko.”
Zakonodavne razlike između entiteta dodatno komplikuju poslovanje: “Imate sjedište u Sarajevu, Banjoj Luci i Brčko Distriktu. Tu imate poprilične razlike – zakonske, nametne i poreske – i to trebamo uskladiti.”
Dijaspora kao neiskorišten resurs
Bh. dijaspora, iako raspolaže velikim kapitalom i voljom za ulaganje, često gubi vjeru u sistem.
“Dijaspora nikada nije uspjela na pravi način da plasira svoj veliki kapital koji ima vani u BiH iz raznih razloga. Gubitak povjerenja se bazira na lošem iskustvu”, pojašnjava Makarević, dodajući da je nužno institucionalno povezivanje.
“Možemo naučiti mnogo od Republike Hrvatske čija je dijaspora integrisana u državne organe, imaju svoje ministarstvo – što u našem slučaju nije. Rješenje je da kroz institucije i zajedničku platformu uvežemo dijasporu po državama i regionalno, da ih kanališemo prema institucijama i digitalizujemo radi lakšeg rada.”
Potrebna je operativna promjena
Vijeće stranih investitora BiH planira formiranje operativnog tijela koje bi funkcionisalo kao spona između stranih investitora i domaćih institucija.
“Planiramo da se napravi jedno tijelo kao interface između stranog kapitala i države BiH i zakonskih regulativa. Da se na sedmičnoj bazi sreće kontakt operativna grupa koju bi vodilo Vijeće kako bi konkretizovali zahtjeve stranih investitora i optimirali zakone”, navodi Makarević.
Minimalac, neradna nedjelja i drugi “lokalni apsurdi”
Govoreći o unutrašnjim ekonomskim problemima, Makarević se osvrće i na nedavno povećanje minimalne plate koje je pogodilo dio članica Vijeća: “Ako neko ima 700 KM minimalac, a neko 1000 KM zbog veće pregovaračke pozicije, i ako je minimalac 1000 KM – ostali traže veće plate i onda su nameti viši. To je gorući problem.”
Još jedan primjer nerazumijevanja tržišnih potreba jeste neradna nedjelja: “To je užasan problem gdje mali obrtnici taj dan zarade mnogo. Turisti dolaze nedjeljom i dođu na zatvorena vrata pa idu u Istočno Sarajevo. Takve besmislice se moraju zaustaviti.”
Regija ide naprijed – BiH tapka
Za kraj, Makarević povlači paralelu sa susjedima i poručuje:
“Hrvatska je EU, a istočne komšije kao Srbija i Sjeverna Makedonija što se tiče digitalizacije su ispred BiH. Imamo znanje i mogućnosti, a zašto to nije operativno moramo pitati donosioce odluka. To je zadaća Vijeća da se to promijeni.”
Bosna i Hercegovina ima ogroman investicijski potencijal – od energetike, industrije i IT sektora do prirodnih resursa i blizine EU tržišta. Ipak, bez ozbiljnih reformi u administraciji, digitalizaciji i političkom dijalogu, ti potencijali će i dalje ostati – neiskorištena šansa.
(Forbes BiH)
