Evropska komisija objavila je juče Izvještaj o napretku Bosne i Hercegovine koji za Evropsko vijeće nije obavezan dokument, ali služi kao polazna osnova.
Obraćajući se na Press konferenciji predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen rekla je kako je pohvalno brzo formiranje državne vlasti u BiH nakon izbora 2022. U Izvještaju se navodi da u vezi sa socio-ekonomskim reformama u skladu sa preporukama Komisije nisu preduzeti koraci.
Ono o čemu se jučer manje govorilo, a što je takođe bitno jeste i Plan rasta za zapadni Balkan. To je, naime, paket finansijske pomoći u iznosu od šest milijardi eura. Dvije milijarde su grantovi koje države ne trebaju vraćati, a dok su četiri miijarde povoljni krediti, međutim da bi se to sve ispunilo, ovj finansijski instrument ima svoje ciljeve ali i svoje uslove.
Novi Plan rasta za Zapadni Balkan Evropske komisije usvojen je s ciljem donošenja nekih od koristi članstva regionu prije pristupanja, jačanja ekonomskog rasta i ubrzavanja prijeko potrebnog socioekonomskog približavanja.
Kako je saopšteno, cilj ovog paketa je omogućiti partnerskim zemljama da intenziviraju reforme i ulaganja kako bi značajno ubrzali proces proširenja i rasta svojih ekonomija.
U tu svrhu je predložen novi Instrument za reforme i rast za Zapadni Balkan vrijedan 6 milijardi eura za period od 2024-2027. Isplate će se vršiti tek kad se provedu dogovorene reforme.
Novi Plan rasta za Zapadni Balkan zasniva se na četiri stuba čiji je cilj jačanje ekonomske integracije s jedinstvenim tržištem Evropske unije, pod uslovom da se Zapadni Balkan uskladi sa pravilima jedinstvenog tržišta i otvori odgovarajuće sektore i oblasti svim svojim susjedima istovremeno, u skladu sa zajedničkim regionalnim tržištem.
U tu svrhu predlaže se sedam prioritetnih aktivnosti:Slobodno kretanje roba, Slobodno kretanje usluga i radnika, Pristup jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA); olakšavanje cestovnog prevoza, integracija i dekarbonizacija energetskih tržišta, zatim jedinstveno digitalno tržište kao i integracija u industrijske lance snabdijevanja.
Drugi stub je jačanje ekonomske integracije u okviru Zapadnog Balkana putem zajedničkog regionalnog tržišta, na osnovu pravila i standarda EU-a, što bi potencijalno moglo dodati 10% njihovim ekonomijama.
Kao treće se navodi ubrzanje temeljnih reformi, uključujući klaster temeljnih sektora, podržavajući put Zapadnog Balkana ka članstvu u EU, unapređujući održivi ekonomski rast privlačenjem stranih ulaganja i jačanjem regionalne stabilnosti.
Četvrti stub jeste povećanje finansijske pomoći za podršku reformama putem Instrumenta za reforme i rast za Zapadni Balkan za period od 2024-2027, što predstavlja prijedlog za novi instrument vrijedan 6 milijardi eura, odnosno, 2 milijarde eura bespovratne pomoći i 4 milijarde eura povoljnih kredita, pri čemu je isplata uslovljena time da partneri na Zapadnom Balkanu provedu određene socioekonomske i temeljne reforme.
Svaka se zemlja Zapadnog Balkana u Planu rasta poziva da pripremi Reformsku agendu temeljenu na postojećim preporukama, uključujući i one oz godišnjeg paketa proširenja i programa ekonomskih reformi (ERP). S Komisijom će se konsultovati po pitanju Reformske agende, koju na kraju procjenjuje i usvaja sama Komisija.
Predsjednica Evropske komisije, Ursula von der Leyen, je ovom prilikom izjavila da sa “usvajanjem novog Plana rasta za Zapadni Balkan vrijednog 6 milijardi eura, približavamo privrede Zapadnog Balkana Evropskoj uniji”
“Plan rasta ima ogroman potencijal i mogao bi udvostručiti ekonomiju Zapadnog Balkana u narednih 10 godina. Svojom kombinacijom reformi i investicija, Plan će omogućiti Zapadnom Balkanu da ubrzo osjeti koristi u ključnim oblastima našeg jedinstvenog tržišta, uključujući slobodan promet robe, usluga i radnika, jedinstveno područje plaćanja u eurima, pa sve do transporta, energije i jedinstvenog digitalnog tržišta.“ rekla je ona.
Adnan Ćerimagić, analitičar Evropske inicijative za stabilnost izjavio je za BUKU da bi se krediti bi trebali pobrinuti za to da zemlje u regionu u narednom periodu sastave određenu listu reformi koji nisu politički dio ali koji se odnose na poboljšanje ekonomske i svake druge prilike u zemljama regiona i koje bi onda trebale otvoriti određene benefite u samoj EU od pristupa djelovima tržišta EU do učešća u različitim programima, projektima EU.
“Evropska komisija na osnovu iskustva sa zemljama članicama EU želi da vjeruje da jedan takav plan sa podlogom novca i privilegija plus očekivanja od reformi“, rekao je Ćerimagić.
Naredni izvještaj za Bosnu i Hercegovinu bi trebalo da bude objavljen na proljeće 2024.godine.
(Buka)
