Search
Close this search box.

Statistika najbolje opisuje (ne)ravnopravnost spolova u BiH: I dalje smo tradicionalno društvo

Podijeli članak:

Neravnopravnost na štetu žena vidljiva je kroz nekoliko parametara, poput broja žena na rukovodećim pozicijama u pojedinim sektorima.

Pa tako među šest članova Upravnog odbora Regulatorne agencije za komunikacije BiH nema nijedne žene, žena je daleko manje i na ministarskim pozicijama, a taj jaz najizraženiji je mežu pripadnicima i pripadnicama Oružanih snaga BiH: vojnika je 91,8%, a vojnikinja svega 8,2%. Primijetan je i rodni jaz u stopi zaposlenosti između žena (40,00%) i muškaraca (67,7%)

Ovi podaci prezentovani su kroz publikaciju “Žene i muškarci u Bosni i Hercegovini 2023” koja se objavljuje posljednih 19 godina kao odgovor na sve veće potrebe korisnika da se stanje u društvu, između ostalog, prati i preko statističkih podataka prikazanih prema spolu.

Direktorica Agencije za statistiku BiH Vesna Ćužić kaže da je svrha rodne statistike  da osigura podatke potrebne nadležnim zakonodavnim, izvršnim organima uprave svih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini da ispune svoju zakonsku obavezu koordiniranja realizacije programskih ciljeva iz Gender akcionog plana Bosne i Hercegovine i osiguraju provođenje međunarodnih standarda u oblasti ravnopravnosti spolova.

“Gender statistika prožima sva statistička područja i predstavlja dio institucionalnih mehanizama potrebnih da se razviju spolno ravnopravne politike u Bosni i Hercegovini, kao i da se prati i evaluira uspješnost i efektivnost razvoja spolno ravnopravnih politika”, kaže Ćužić.

main image

Statistika svjedoči da smo i dalje tradicionalno društvo, a u nekim segmentima brojke pokazuju da je stanje još gore nego 2005. godine. Iako više žena upiše studije, na doktorskim studijima je više muškaraca.

“I dalje imamo stakleni strop kad je u pitanju karijera žena. Podijeljenost po pitanju spolova vidljiva je i u upravnim odborima sportskih saveza, gdje imate 7,8% žena bez obzira o kojem se sportu radi”, kaže direktorica Agencije za statistiku.

U publikaciji “Žene i muškarci u BiH” objavljuju se podaci iz različitih statističkih oblasti razvrstani po spolu, tako da daju kratak prikaz položaja žena i muškaraca u bosanskohercegovačkom društvu.

“Kroz ovu publikaciju, Agencija za statistiku BiH nastoji dati svojevrstan doprinos u postizanju jednakosti i ravnopravnosti među spolovima”, dodaje Ćužić.

Samra Filipović-Hadžiabdić, direktorica Agencije za ravnopravnost spolova, kaže kako publikacija “Žene i muškarci u BiH”, donosi važne statističke podatke o učešću žena i muškaraca u oblastima kojima se bavi Gender akcioni plan.

“To je od ključne važnosti u ispunjenju obaveza naše institucije u skladu sa nedležnostima iz Zakona o ravnopravnosti spolova u BiH, odnosno, naše funkcije koordinacije i praćenja napretka u provedbi mjera GAP i njegovog krajnjeg uticaja na stvarni život i nivo ravnopravnosti u našem društvu”, kaže  Filipović-Hadžiabdić.

Naime, na ravnopravnost spolova u društvu utiču kompleksni elementi šireg ekonomsko-društvenog i socio-kulturnog konteksta.

„Na primjer, nisko učešće žena u radnoj snazi direktna je konsekvenca uvriježene prakse da je briga za kućanske poslove, djecu i starije članove porodice još uvijek primarno ženska uloga, što proizilazi iz rodnih sterotipa i tradicionalno neravnomjerne raspodjele poslova između žena i muškaraca“, pojašnjava Filipović-Hadžiabdić.

Da bi se planirale i provodile mjere za postizanje ravnopravnije zastupljenosti spolova u određenoj oblasti ili djelatnosti, potrebno je adresirati uzroke koji su dominantno doveli do neravnopravnosti.

“Publikacija “Žene i muškarci u Bosni i Hercegovini” prestavlja ključni alat za pripremu takvih politika i identifikaciju prioriteta i novih izazova”, dodaje Filipović-Hadžiabdić.

Na događaju je kroz panel „Uloga rodne statistike u procesu evropskih integracija“ bilo riječi i o važnosti rodno razvrstanih podataka u procesu pristupanja Evropskoj uniji i ispunjavanja kriterija vezanih za rodnu ravnopravnost.

„Jedan od ciljeva procesa europske integracije je poboljšanje rodnih statistika, što će dovesti do poboljšanja statističkog sistema BiH, ali i do poboljšanja kreiranja politika. UN Women u BiH će nastaviti pružati podršku svim institucijama u poboljšanju života svih žena, muškaraca, djevojčica i dječaka. Sada je vrijeme da se ubrza kreiranje politika koje će unaprijediti postizanje Cilja održivog razvoja 5 – ostvarivanja rodne ravnopravnosti i Agende 2030“, poručila je Jo-Anne Bishop, predstavnica UN Women BiH.

Događaj je održan u organizaciji UN Women BiH, u saradnji sa Agencijom za statistiku BiH i Agencijom za ravnopravnost spolova BiH, u sklopu projekta „Podrška za rodnu ravnopravnost“ kojeg finansira Švedska, s ciljem poboljšanja učinkovitosti institucionalnih mehanizama za rodnu ravnopravnost u BiH.

 

 

(Buka)

Podijeli članak:

Drugi su čitali

Pročitajte još članaka

Vrh planine Nemrut jedno je od najljepših mjesta u Turskoj za posmatranje izlaska i...

se tiče prognoze za neki naredni period, nisu nikako optimistične što se tiče proizvođačima...

Miralem Pjanić (34) je u razgovoru za talijanski Corriere dello Sport otkrio da je...

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom za veljaču 2024. u Federaciji BiH iznosila...

U evidencijama zavoda i službi za zapošljavanje u BiH početkom marta bilo je 338.528...

Tekstilna industrija u Bosni i Hercegovini postaje sve atraktivnija grana. U našoj zemlji posluje...