Na press konferenciji održanoj u Doboju, predstavnici Udruženja “Čuvari Ozrena i regije” i “Mreže za zaštitu prirode u Bosni i Hercegovini” izrazili su svoje ogorčenje zbog odluke Skupštine grada Doboj da odobri kompaniji Lykos Balkans Metals izvođenje detaljnih geoloških, geohemijskih i geofizičkih istraživanja na području Ozrena. Ova odluka, koja je donesena na sjednici 25. svibnja 2023. godine, smatra se nezakonitom procedurom koja bi mogla otvoriti put ka otvaranju rudnika teških metala na Ozrenu, ali i na drugim planinskim područjima poput Trebave, Krnjina i Vučijaka.
Članovi navedenih udruga podržani su ekološkim aktivistima iz Doboja, Kaknja i Jezera, koji su se jednoglasno pridružili u borbi za očuvanje Ozrena. Na konferenciji su iznijeli svoje stavove i zahtjeve te tražili hitno poništenje odluke o izvođenju istraživanja.
Prethodna odluka o koncesiji za istraživanje na Ozrenu, koju je kompanija “Medeni brijeg” dobila od Ministarstva energetike i rudarstva, poništena je prije godinu dana (31. svibnja 2022.) zahvaljujući protivljenju “Čuvara Ozrena” i drugih ekoloških udruženja i aktivista. Ova nova odluka Skupštine grada Doboj stvorila je osnovu za zabrinutost stanovnika, jer bi otvaranje rudnika imalo nepredvidive posljedice na prirodna bogatstva šuma i voda na području ne samo Republike Srpske, već i Federacije Bosne i Hercegovine.
Ozren je poznat kao destinacija održivog turizma, adrenalinskih aktivnosti, proizvodnje zdrave hrane i tradicionalnog zanatstva. Otvoravanje rudnika bi nepovratno uništilo ove vrijednosti te ugrozilo zdravlje stanovnika na širem području, uključujući gradove Doboj, Gračanicu, Lukavac i Zavidoviće, te općine Petrovo, Maglaj i Banovići.
Na prostornom planu Republike Srpske, za planinu Ozren već je planirana zaštita na razini nacionalnog parka. Trenutno je zaštićo samo vrh Gostilj kao stanište trave ive, koja je 2018. godine uvrštena na UNESCO-ovu Listu nematerijalne kulturne baštine. Međutim, na Ozrenu se također nalaze vrijedne pećine Mokra i Suha Megara, koje su još za vrijeme Jugoslavije prepoznate kao prirodne vrijednosti i proglašene geomorfološkim spomenicima prirode 1965. godine.
Posebno značajna je Mokra Megara, jedino svjetsko stanište kukca “Maglajskog golemaša”, koji se nalazi na Crvenoj listi faune Federacije Bosne i Hercegovine. Upravo se u ovoj pećini trenutno provode znanstvena istraživanja s ciljem inventarizacije faune, što bi trebalo pridonijeti utvrđivanju kategorije zaštite prema međunarodnim standardima. Nedavno otkriće praistorijskog naselja starog 3000 godina na vrhu Krčmarica svjedoči o dugovječnoj prisutnosti ljudskog života na Ozrenu. Stoga se u borbi za očuvanje Ozrena stanovnici suočavaju s izborom između nastavka života na ovom prostoru i otvaranja rudnika.
Organizatori press konferencije naglasili su da su izabrali vrijeme od 12:05 sati kao simboliku, jer su uvjereni da je “do dvanaest sati” već odavno prošlo i da je situacija na Ozrenu izuzetno zabrinjavajuća. Odluka dobojskih vlasti dodatno je potaknula strahove stanovnika zbog potencijalnih negativnih utjecaja na zdravo prirodno okruženje ovog bisera Bosne i Hercegovine.
Na konferenciji je također bilo riječi o iskustvima u borbi protiv investitora geoloških istraživanja. Amela Ahmečković podijelila je svoje iskustvo, dok je Hajrija Čobo iz udruge “Park prirode Trstionica i Boriva” govorila o preprekama s kojima se suočavaju aktivisti iz Kaknja u zaštiti izvora pitke vode koji su ugroženi zbog otvaranja rudnika u Varešu.
Organizatori press konferencije istaknuli su važnost suradnje lokalnih zajednica u cilju očuvanja Ozrena i njegovih prirodnih bogatstava, te razvoja održivog turizma i drugih ekološki prihvatljivih gospodarskih grana. S tim ciljem predstavili su Memorandum koji poziva na zajedničko djelovanje i potpisivanje od strane lokalnih zajednica koje žele aktivno sudjelovati.
Organizatori press konferencije naglasili su da su izabrali vrijeme od 12:05 sati kao simboliku, jer su uvjereni da je “do dvanaest sati” već odavno prošlo i da je situacija na Ozrenu izuzetno zabrinjavajuća. Odluka dobojskih vlasti dodatno je potaknula strahove stanovnika zbog potencijalnih negativnih utjecaja na zdravo prirodno okruženje ovog bisera Bosne i Hercegovine.
Na konferenciji je također bilo riječi o iskustvima u borbi protiv investitora geoloških istraživanja. Amela Ahmečković podijelila je svoje iskustvo, dok je Hajrija Čobo iz udruge “Park prirode Trstionica i Boriva” govorila o preprekama s kojima se suočavaju aktivisti iz Kaknja u zaštiti izvora pitke vode koji su ugroženi zbog otvaranja rudnika u Varešu.
Organizatori press konferencije istaknuli su važnost suradnje lokalnih zajednica u cilju očuvanja Ozrena i njegovih prirodnih bogatstava, te razvoja održivog turizma i drugih ekološki prihvatljivih gospodarskih grana. S tim ciljem predstavili su Memorandum koji poziva na zajedničko djelovanje i potpisivanje od strane lokalnih zajednica koje žele aktivno sudjelovati u zaštiti Ozren i promicati njegov održivi razvoj.
Memorandum naglašava važnost zaštite prirodnih ljepota Ozrena, očuvanje ekosustava, te podržavanje turizma koji se temelji na prirodnom i kulturnom naslijeđu tog područja. Također, ističe potrebu za razvojem alternativnih ekonomskih grana koje će osigurati ekonomski napredak lokalnih zajednica.
Organizatori konferencije pozvali su sve lokalne vlasti, udruge, aktiviste i stanovnike Ozrena da se pridruže inicijativi za očuvanje planine i suprotstave se otvaranju rudnika teških metala. Također su uputili apel Ministarstvu energetike i rudarstva da revizira odluku o davanju saglasnosti za istraživanje na području Ozrena.
Borba za očuvanje Ozrena postala je pitanje od iznimnog značaja za stanovnike ovog područja. Njegova prirodna bogatstva, bioraznolikost i kulturno naslijeđe predstavljaju vrijednu baštinu koja treba biti zaštićena i očuvana za sadašnje i buduće generacije.
(Jajce Online)
