Svjetska banka očekuje da će šest ekonomija Zapadnog Balkana zajedno porasti za 3,2% u 2025. godini.
“Primjećujemo neke pozitivne ekonomske trendove na Zapadnom Balkanu koji naglašavaju otpornost regije i trebali bi poduprijeti čvrst ekonomski rast“, uz nižu inflaciju i rast plaća koji podržavaju potrošnju i rast javnih investicija, rekao je Xiaoqing Yu, direktor odjela Svjetske banke za Zapadni Balkan, prenosi Reuters.
Yu je rekao da se nekoliko zemalja suočava s povećanom domaćom neizvjesnošću i da bi sporija ekonomska aktivnost u Evropskoj uniji i povećana neizvjesnost u globalnoj trgovini mogle negativno utjecati na izglede rasta u regiji, smanjujući trgovinu robom i uslugama te investicije i doznake.
Izvori rasta
U izvještaju se navodi da ekonomije regije trebaju diverzificirati izvore rasta i obnoviti svoju agendu strukturnih reformi, uključujući uklanjanje prepreka na tržištu rada kako bi se održala ekonomska otpornost.
Brža implementacija reformi pristupanja EU, poput pridruživanja Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA) i uvođenja “zelenih traka” radi pojednostavljenja prekogranične trgovine, mogla bi dodatno ojačati poslovno povjerenje, privući investicije i podstaći stvaranje radnih mjesta, navodi se u izvještaju.
Kako šest zemalja doživljavaju porast temperature i ekstremne vremenske prilike, zajedno s prelaskom na ekonomiju s niskim udjelom ugljika, trebale bi, piše dalje Reuters, započeti reforme svojih sistema socijalne zaštite i službi za zapošljavanje kako bi pomogle svojoj radnoj snazi da se nosi s problemima i pripremi za nove mogućnosti zapošljavanja koje pokreće zelena tranzicija, navodi se u izvještaju.
Kada je o BiH riječ, ekonomija naše zemlje pokazala je znakove rasta u 2024. godini, pri čemu je realni BDP porastao za 2,6%, u odnosu na 1,9% u 2023. godini.Dva su uzroka poboljšanja rasta; domaća potražnja porasla je za značajnih 4,4 posto, što se pripisuje rastu privatne potrošnje i investicijama.
S druge strane, neto izvoz bilježi pad od 23 posto. Glavni razlozi za ovaj negativni trend leže u pogoršanju uvjeta trgovine te povećanom uvozu, posebno onom povezanim s investicionim aktivnostima.
Inflacija, koja je u 2023. godini iznosila visokih 6,1 posto, značajno je usporila te u 2024. godini pala na svega 1,7 posto. Ova pozitivna promjena rezultirala je povećanjem realnog raspoloživog dohotka i dodatnim jačanjem privatne potrošnje.
Zanimljivo je da su cijene većine roba i usluga rasle brže od cijena hrane, što je dovelo do toga da osnovna inflacija (2,8 posto) premaši inflaciju cijena hrane (2,1 posto). Usporavanje inflacije također je utjecalo na pad cijena prijevoza te usporavanje rasta cijena stanovanja, električne energije, plina i vodoopskrbe.
Prema procjenama, ekonomski rast BiH trebao bi u 2025. godini iznositi 2,7 posto, dok se za 2026. prognozira rast od 3,1 posto. Ključni pokretač ovog rasta bit će veći realni dohodak koji će dodatno potaknuti potrošnju građana.
Povećanje inflacije
Za sve navdeno neophodne su strukturne reforme koje bi trebale povećati produktivnost i privući investicije.
Očekuje se povećanje inflacije, uzrokovano uglavnom povećanjem cijena hrane i usluga, što je posljedica globalne ekonomske neizvjesnosti.
“Bosna i Hercegovina ostvaruje skroman ekonomski rast, a poticanje tog rasta će zahtijevati prelazak s modela rasta zasnovanog na potrošnji na rast vođen izvozom. U vrijeme globalne neizvjesnosti, BiH treba ubrzati reforme koje omogućavaju otvaranje radnih mjesta, privlačenje investicija i jačanje ekonomske otpornosti. Istovremeno, politička stabilnost bit će od ključnog značaja za dugoročno podržavanje rasta i povećanje povjerenja investitora”, kazao je šef ureda Svjetske banke za BiH i Crnu Goru Christopher Sheldon, prenosi Fena.
Kosovo prednjači s projekcijom rasta od 3,8% u 2025. godini, slijede Srbija (3,5%) i Albanija (3,2%). Za BiH se predviđa rast od 2,7%, dok je za Sjevernu Makedoniju predviđeno 2,6%.
(Forbes BiH)
