Sve ono što je i do sada urađeno na Evropskom putu Bosne i Hercegovine uglavnom je rezultat pritiska međunarodne zajednice, jer se političari u Bosni i Hercegovini teško mogu sami dogovoriti. Tako je i sada.
Pozicija Bosne i Hercegovine о procesu stabilizacije i pridruživanja za briselski sastanak usvojena je nakon posjete direktorice Službe za vanjske poslove Evropske Unije Angeline Ajhorst. Tako su se prvi put sastali predstavnici iz oba entiteta da bi razgovarali o evropskom putu nakon što je BiH dobila kandidatski status. Istraživali smo – možemo li naprijed bez međunarodnog intervencionizma?
“Prijetnje po državne institucije od Milorada Dodika su opasne i podrivaju Dejton, evropski izbor i prosperitet svih građana u Bosni i Hercegovini.”, Gabrijel Eskobar, listopad 2021.
A 18. srpnja ove godine je rekao sljedeće: “Milorad Dodik ostaje fokusiran na podrivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma i državnog ustava”.
“Ne želim još govoriti o sankcijama, ali želim da kažem da za nas postoje uslovi. Govorim o velikom iznosu novca naših poreskih obveznika.”, rekao je Manfred Veber u veljači prošle godine.
A ovo je izjava Metju Palmera od 29. studenog 2021. “Želimo pomoći političkim strankama da dođu do dogovora, želimo omogućiti da se taj dogovor postigne” .
Da li je optimistično reći da bh. političari imaju konstruktivan duh, ukoliko u obzir uzmemo izjave predstavnika međunarodne zajednice iz prethodnog perioda? Isti akteri – iste poruke. Podrška suverenitetu, teritorijalnom integritetu i putu ka Evropskoj uniji stizala je i od posebnog predstavnika za Zapadni Balkan Stjuarta Piča, Manuela Saracina, specijalnog ambasadora Njemačke za područje Zapadnog Balkana, kao i visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini Kristijana Šmita.
“Zastupnici su napustili institucije Bosne i Hercegovine uključujuci ovaj dom, ovo najvažnije tijelo za razatranje zakona upravo u trenutku kada bi trebalo raspravljati i kreirati prijeko potrebnu reformsku regulativu koja bi povukla zemlju naprijed na putu ka Evropskoj uniji.”, rekao je visoki predstavnik 28. listopada 2020.
Pola godine nakon dobijanja kandidatskog statusa – naši predstavnici su otišli u Brisel s nadom da će biti prepoznat napredak Bosne i Hercegovine na ispunjavanju 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije. Dosljedni primjeni Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, kako piše u dokumentu. Da li tu dosljednost osjete i građani, i ko snosi odgovornost za krizu u Bosni i Hercegovini?
“Imamo na sceni globalno politiičko preslagivanje koje se osjeti i na ovom osjetljivom prostoru vrlo dobro ali s druge strane domaći politički akteri su ti koji u očima naših ljudi imaju odgovornost i mislim da bi oni bez obzira na sve to trebali pronaći nekakav zajednički put ukoliko želimo graditi stabilno društvo”, smatra politolog Danijel Vidović.
“Kada je riječ konkretno o političkoj eliti u Republici Srpskoj, Miloradu Dodiku kao predvodniku , uslovno receno alfi i omegi politicke elite u Republici Srpskoj – on je izuzetan politički preduzetnik – ako nema posla preduzetnik stvara posao, ako nema političke situacije on je stvara, zakuvava stvarajuci tenzije i krize i onda se sam postavlja kao neko ko ce rijesiti tu krizu. Dokaz za to su i prijedlozi koje je Republika Srpska uputila u Evropsku uniju.”, kaže politolog Mladen Bubonjić.
Opširnije u prilogu:
