Šta donosi novi pravilnik o načinu sakupljanja šumskih proizvoda

Jučer je na snagu stupio Pravilnik o uslovima korišćenja i načinu sakupljanja ostalih šumskih proizvoda u Republici Srpskoj.

Naizgled birokratski naziv krije zamke za one koji se bave sakupljanjem plodova. Sve se ograničava količinski na 1 kg za ličnu upotrebu, dok bi se za preprodaju trebao plaćati postotak javnom preduzeću Šume RS.

Šuma samo što nije utonula u zimski san. Probudiće se na proljeće, po novim pravilima. Bilo da u njoj, ili oko nje berete kamilicu, brusnicu, žalfiju, ili pak gljive, pravila su ista. Definisana, sa potpisom ministra poljoprivrede objavljena u Službenom glasniku.

Normativno se ograničava sakupljanje ostalih šumskih proizvoda, količinski ćete moći za svoje potrebe iz šume uzeti maksimalno 1 kilogram nekog čaja, voća, gljiva, ali i mahovine, šiblja, sijena, crnice ili pak humusa.

Mnoge porodice u Hercegovini žive od sakupljanja ljekovitog bilja. Kadulje pojedini naberu i preko dvije tone, a kućni budžet time poprave i za oko 2.000 KM.

U Ministarstvu poljoprivrede nam objašnjavaju da će to i dalje moći raditi, ali da će morati biti registrovani. To znači da će otkupljivači morati svojim kooperantima dodijeliti identifikacionu karticu, a firme su u obavezi da Šumama plate 5 % vrijednosti.

“Fizička lica kojima je potrebno da žive od te djelatnosti i dalje sakupljaju i predaju komercijalnim proizvođačima, a komercijalne firme plaćaju nadoknadu. Fizička lica ne plaćaju, ostaje kao što je bilo. Mi imamo podatak da su u 2019. godini, firme koje se bave preradom i prodajom ostalih šumskih proizvoda, imale vrijednost izvoza oko 23 miliona KM, a uplata JP Šume na ime tog resusa je bila svega 8.000 KM”, kaže Goran Zubić, pomoćnik ministra za šumarstvo i lovstvo Republike Srpske.

A trebala je biti nešto više od 1 miliona KM, sračunali su nadležni u Ministarstvu. Ovim Pravilnikom zato kažu, uvode red, povećavaju kontrolu, jer dodaju prirodni resursi su svuda u regionu na isti način vrednovani.
U Grupaciji za ljekovito i eterično bilje nisu zadovoljni ovim Pravilnikom, ali će se oglasiti naknadno.
Pojedinci su ranije isticali da imamo veliko bogatstvo ljekobilja, te da sistem treba urediti.

“Toga u izobilju ima. Svijet je bio zainteresovan za taj otkup”, kaže proizvođač Mirko Vukmirović.

Bosna i Hercegovina u posljednjih pet godina bilježi procvat izvoza ljekovitog bilja, šumskih plodova i meda, rast od čak 42 %, podaci su Spoljnotrgovinske komore BiH.

Ovi domaći proizvodi našli su se na trpezama širom Evrope, SAD, ali i Meksika, Australije, pa čak i Vijentama.

Posljednji plodovi koji prkose zimi u ovim šumama su plodovi šipka. Mnogi ga koriste da bi naravili džem, sok, ili jednostavno čaj. A u sezoni građani beru gljive. Danas se ipak pitaju, da li ukoliko im se posreći da pronađu “kapitalca” smiju da ga uberu, ukoliko je teži od 1 kg.

 

 

(N1)