Naime, u Izvještaju se navodi da BiH još uvijek radi na svojoj aplikaciji za pristup Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA).
Time je i Brisel konstatovao ono što bh. javnost već zna, da je to još jedna evropska priča iz koje BiH izostaje i pokazuje koliko smo zapravo daleko od Evrope.
Centralna banka BiH navodno finalizira izradu zahtjeva za članstvo u Jedinstveno područje plaćanja u eurima.
Halid Tvico, rukovodilac Službe za nadgledanje i razvoj platnih sistema Centralne banke BiH, kaže da je ubrzan tok aktivnosti te da bi do kraja godine trebali imati predaplikaciju podnesenu prema Evropskoj komisiji.
– U narednoj godini bi mogli, ako podnesenom aplikaciju i ući u SEPA područje, kaže Tvico.
Ovo bi moglo biti značajno i sa aspekta dijaspore koja živi u ovom području, jer bi se olakšalo slanje i prijem novca. I privrednici bi sigurnije i brže obavljali transakcije u eurima, u odnosu na sadašnje provizije za prekogranična plaćanja koje su šest puta veće nego u Evropskoj uniji.
BiH ima više od 80 posto uvozno/izvoznih aktivnosti se zemljama SEPA područja i zato bi svako smanjenje troškova bilo itekako značajno te bi doprinijelo većoj konkurentnosti domaćih privrednih subjekata na evropskom tržištu.
Srbija je nedavno postala 41 članica SEPA područja, a tamošnje procjene govore da bi Srbija mogla da uštedi i do 350 milina eura godišnje.
S druge strane, u BIH se već godinama priča o ulasku u Jedinstveno područje plaćanja u eurima. No u stvarnosti, u BiH se plaćaju veće naknade za dolazne i odlazne transfere, što predstavlja direktnu štetu za korisnike.
BiH godinama gubi milione zbog nedostatka modernizacije u platnom prometu, dok oni koji bi trebali povlačiti reforme, primaju visoke plate i ponavljaju fraze o „EU putu“.
(Vijesti.ba)
