Specijalno priznanje za enterijer – Kraljeva soba u Jajcu

Podijeli članak:

Projekt interijera – Kraljeva soba arhitekta Amara Zuke, realiziran je u sklopu franjevačkog samostana u Jajcu 2021. godine, kao arhitektonska intervencija u postojećem ambijentu, s ciljem postizanja funkcionalno-estetske cjeline s ostalim dijelovima Franjevačkog muzeja.

Kraljeva soba je popularni naziv prostorije koja se nalazi u suterenu franjevačkog samostana u Jajcu. U ovoj prostoriji čuva se skelet za koji se smatra da pripada posljednjem kralju Bosne, Stjepanu Tomaševiću. Skelet je pohranjen u stakleni sarkofag iz 19. stoljeća, sa konstrukcijom od kovanog željeza, a sve se nalazi na drvenom postamentu. Kraljeva soba, skupa sa etnološkom, arheološkom i zbirkom sakralnih predemeta na prizemlju samostana, čini javni dio Franjevačkog muzeja u Jajcu. Budući da je u prethodnom periodu, izvršena adaptacija prostora u prizemlju, ukazala se potreba za arhitektonskom intervencijom u Kraljevoj sobi, kako bi sa ostalim prostorima činila funckionalno-estetsku cjelinu, ali kako bi se i centralni eksponat – skelet sa sarkofagom, prezentirao na muzeološki prihvatljiv način. Zadatak je bio formirati kulisu koja će na odgovarajući način sekundirati datom eksponatu i koja će poslužiti za postavku pratećih tekstova i vizuala.

Odgovor je dat u vidu dva volumena – zida, koja su „umetnuta“ u prostoriju, i koja su u svom prednjem dijelu, orijentiranom ka centru prostora, vidno odvojene od postojećih zidova i stropa sa drvenim gredama. Na ovaj način rustičnost stropa i zidova neometano koegzistira sa novim materijalima, bez „nezgrapnih“ spojeva ili bez prekrivanja postojećih slojeva.

Kako bi se kostur u staklenom sarkofagu prezentirao na primjeren način, odnosno kako bi se smanjila „izloženost“ samog kostura, kreirana je kutija u koju je smještena cjelokupna kompozicija – stakleni sarkofag sa drvenim postoljem. Na kutiji se nalaze prorezi, kako bi posjetitelji mogli po želji vidjeti sadržaj sarkofaga. Osim toga, nekoliko proreza naglašavaju pojedine elemente sarkofaga ili postolja (npr. željezna noga sarkofaga oblikovana kao noga lava, ili jednostavni geometrijski ukrasi na postolju – krug i kvadrat)

Dva nova volumena u prostoru se poimaju kao rascijep nekog većeg tijela koje su prethodno činili, a u čijem su centru nalazi kutija sa sarkofagom; kao (vremenska) kapsula u kojoj je čuvan sarkofag, i koja je sada otvorena radi posjetitelja. Na volumenima se mogu jasno vidjeti dva geometrijski i materijalizacijom izdiferencirana dijela – unutrašnji: u crnoj boji koji svojim oblikovanjem omogućava posjetitelju obilazak kutije sa sarkofagom, te postavku timelinea koji obuhvata period od prvog spomena Bosne u 10. stoljeću do otkrića skeleta u oklici Jajca u 19. stoljeću, i vanjski: prekriven zlatnim listićima, koji uokviruje volumen i simbolički predstavlja površinu na kojoj se desio rascjep. Kuliminacija ovog rascjepa je pri vrhu Kraljeve sobe, nasuprot ulazu, gdje su dva zida najbliža ali se i dalje ne dotiču. Na tom mjestu formirano je malo udubljenje, niša, koja označava i prekid na timelinu s godinom 1377. . Tada je krunisan prvi bosanski kralj Tvrtko, čime je naglašen ovaj ključni trenutak bosanskog srednjovjekovlja. Upotreba zlatne boje, odnosno zlatnih listića razumljiva je na simboličkom nivou, obzirom na osnovnu temu postavke. Prelaz između crnih ploha i postojećih rustičnih površina (drveni strop i gruba faktura zidova) je vibrantniji; refleksije svjetla nepredvidljivije. Nepravilni raster zlatnih listića, sa nesavršenostima nastalim prilikom lijepljenja, ostavlja ambivalentan dojam – s jedne strane zrači arhaičnošću, podcrtavajući ideju galerije kao kapsule transponovane iz davne prošlosti, a s druge strane je nedvojbeno savremen.

U nastavku pročitajte isječak osvrta žirija na ovu realizaciju.

Ovom radu se dodjeljuje Priznanje u kategoriji „Interijer“ jer na postavljeni zadatak odgovara nizom promišljenih metoda i uvjerljivih prostornih sekvenci. Imponira odluka da se jasno pokaže novo (vertikale) u odnosu na zatečeno (horizontale). Dijalog „arhaičnog“ i „suvremenog“ je jasno i kreativno proveden, pa novo i staro harmonično „koegzistiraju“, jedno pored drugog. Posebna pažnja je posvećena artikulaciji sarkofaga, gdje se na distingvirani način otkrivaju tek poneki ključni motivi i elementi kroz pažljivo izrezane proreze na vanjskom korpusu. Precizna geometrijska manipulacija ploha proizvodi svojevrstan efekt „sobe u sobi“ i daje optimalni rezultat, stvorivši nekoliko prostornih senzacija unutar samo jedne prostorije. Slojevi su jasno diferencirani – kako koloristički (crno/zlatno), tako i u pogledu načina nanošenja (ličenje bojom/utiskivanje listića). Ekonomija upotrebljenih materijala je svakako dobrodošla, pogotovo s obzirom na lapidarnost zahvata.

Naposljetku, dodijeljeno Priznanje odražava stav žirija da se ne favorizira količina, već kvaliteta napravljenog.

      

(aabh.ba)

Podijeli članak:

Drugi su čitali

Pročitajte još članaka

Ma koliko se mi lagali da to nije tako, u Bosni i Hercegovini su...

Slika Pabla Pikasa Buste de femme (Bista žene), koju je naslikao dvije godine prije...

U realnom svijetu stvarno ekonomsko tržište zahtijeva raznovrsnu radnu snagu, piše Večernji list BiH.

Anel Ahmedhodžić rođen je prije 24 godine u Malmeu, a odrastao je u gradskoj...

Na društvenim mrežama korisnici su podijelili snimak odmjeravanja snaga u potezanju konpoca između vojnika...

U kina u BiH 8. juna stiže finski ratni akcioni spektakl smješten u vrijeme...