Kako bi taj cilj bio ostvaren, države potpisnice moraju postupno raditi na uvođenju čiste energije za pokretanje svih ekonomskih procesa. Tako bi se smanjivao negativan utjecaj korištenja fosilnih goriva u cijeloj ekonomiji – proizvodnji i potrošnji, oporezivanju i socijalnim davanjima. Zelena agenda naglašava značaj zaštite i obnove prirodnih ekosustava i održive upotrebe resursa.
Zelena agenda
Neke od ključnih oblasti Zelene agende su obnovljivi izvori energije, odbacivanje ugljena, upravljanje otpadom, kao i održivi sustav za opskrbu hranom te ruralna područja. BiH je posebno osjetljiva na klimatske promjene zbog svog geografskog položaja, ekonomske važnosti sektora poljoprivrede i šumarstva, kao i zbog svog ograničenog kapaciteta za prilagodbu klimatskim promjenama. Stoga je potrebno strateški pristupiti procesu prilagodbe klimatskim promjenama i iskoristiti mogućnosti za primjenu inovativnih rješenja za održivi razvoj. Svaki rast temperature u BiH će, navedeno je, vjerojatno imati izrazito štetne utjecaje, osobito zato što su prognozirane više temperature povezane sa smanjenom količinom oborina i višim stopama isparavanja u unutarnjim dijelovima zemlje.
Prema predviđanjima, klimatske promjene u BiH ogledat će se u povećanju temperature zraka, pojavi suša tijekom ljetnih mjeseci, kao i pojavi ekstrema u smislu količine, rasporeda i intenziteta oborina. Prema istraživanjima, u Hrvatskoj bi se do 2050. prinos najvažnijih poljoprivrednih kultura mogao smanjiti od 3 do 8%, a slična situacija može se očekivati i u BiH. Toplinski stres jedan je od najvećih problema u poljoprivredi, osobito u submediteranskom dijelu BiH. Taj problem osobito je prisutan u posljednja dva desetljeća, pri čemu se to najbolje primjećuje u voćarskoj, vinogradarskoj, a u posljednje vrijeme i maslinarskoj proizvodnji. Na sjeveru BiH će, prema nekim projekcijama, doći do smanjenja prinosa kukuruza od 10 do 25 posto, dok će središnji dio zemlje imati potencijal za povećanje prinosa. Ipak, stručnjaci iznose da postoji način na koji poljoprivreda može biti održiva i u uvjetima klimatskih promjena, a jedno od rješenja su agrosolari
Energija i zaštita
Agrosolari su koncept u kojem se na istom zemljištu kombiniraju poljoprivredna proizvodnja i proizvodnja električne energije. Osim proizvodnje energije, pružaju zaštitu poljoprivrednim nasadima od vremenskih nepogoda. Ovaj model posebno je zanimljiv za BiH zbog zakonskih prepreka u prenamjeni zemljišta. Postavljanje agrosunčanih elektrana na poljoprivrednim površinama može doprinijeti održivosti, dodatnom prihodu za poljoprivrednike i zaštiti okoliša. Rezultati istraživanja pokazuju da postavljanje solarnih panela povrh poljoprivrednih kultura donosi višestruku dobit poljoprivrednicima. Pod zaštitom solarnih panela poljoprivredne kulture neometano rastu i daju stabilne prinose, dok se proizvodnjom električne energije ostvaruju dodatni prihodi. Uočeno je da su, uz primjenu agrosolara, kod nekih kultura prinosi i uvećani.
Ovo rješenje, koje spaja poljoprivredu i energetiku, već se primjenjuje u svijetu, a brojna provedena istraživanja o njegovoj učinkovitosti daju izvrsne rezultate. Postavljanjem agrosolara, pokazuju istraživanja, poljoprivredne kulture dobivaju puno bolju zaštitu od tuče i izravnog sunčeva zračenja. Omogućena im je količina svjetlosti dovoljna za fotosintezu, dok je, s druge strane, spriječeno povećano isparavanje vode iz tla, što omogućava rast i stabilnost prinosa.
