Istraživanja pokazuju da je starokršćanska bazilika u mostarskom naselju Cim sjedište mitske-izgubljene rimske biskupije Sarssenterum“, rekao je u emisiji Kompas RTV-a Herceg-Bosne pročelnik studija Arheologije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru doc. dr. sc. Tino Tomas nakon najnovijih istraživanja koja su rađena na tom lokalitetu.
Objasnio je kako samo biskupska središta imaju iste elemente koji su otkriveni i na ovoj bazilici.
„Riječ je o bazilici iz sredine petog do početka šestog stoljeća. S obzirom na njene dimenzije, monumentalnost, način gradnje, bogati crkveni namještaj, nalaz svetačkih moćnika, južno uz zgradu crkve je grobna kapela sve to sugerira o jednom važnom starokršćanskom centru. Pronašli smo i ostatke pogrebne menze – udubljene kamene blokove koji su služili za prinošenje žrtava u čast bitnih pokojnika. Takve pogrebne menze vežemo samo za najvažnije starokršćanske centre. Za sada ne postoji pandan ovako značajnom starokršćanskom sakralnom objektu na prostoru Hercegovine. To nije samo moje mišljenje, a ono je kreirano nedavnim pronalascima“, rekao je dr. Tomas.Naveo je kako je najveća koncentracija stećaka na prostoru Huma i Bosne. „Stećci nemaju nikakve veze s bogumilima. Mit o bogumilima je iskorišten u različite plitke ideologije i usiljen je u potragu za nekim nacionalnim identitetima“, rekao je dr. sc. Tomas. Dodao je kako su pod stećcima bile pokapane tri glavne kršćanske konfesije – katolici, crkva bosanska i pravoslavci.
„Prije nas ovdje nisu živjeli Iliri, nego Delmati, Ardijejci, Daorsi, Narensi, Dezitijati, Mezeji i drugi“, kazao je dr. sc. Tomas. Objasnio je kako su sve one koji su živjeli u nekadašnjoj rimskoj provinciji Ilirik nazvali Ilirima, ali da ti narodi i plemena nisu bili Iliri niti su se tako osjećali.
„Te pojmove treba koristiti uvjetno jer padamo u zamku kreiranja lažnih identiteta.“
Istaknuo je kako se upravo u ovim trenutcima uništavaju brojne gomile i gradine na području cijele BiH.
„Prvi val uništavanja bio je ‘smiljomanija’, a drugi solarne elektrane. Svugdje u svijetu prije takvih aktivnosti provode se arheološke studije o utjecaju na baštinu. Nažalost naše institucije su devastirane po pitanju arheološkog garda. Najviše je to pitanje nebrige. Krivac je onaj koji za to izdaje dozvole. Zato naše društvo i smatraju zaostalim“, kazao je dr. sc. Tomas. Objasnio je kako gomile i gradine predstavljaju očuvane, posebne prapovijesne krajolike stare i četiri tisuće godina.
Rekao je kako se u gospodarskom i turističkom smislu kulturno-povijesna arheološka baština promatra kao neprofitabilni mastodont, ali da kroz turizam može doživjeti ekonomsku konverziju te da se njome treba upravljati na siguran i održiv način jer je u političko-društvenom kontekstu sposobna oblikovati budućnost.
O mitomaniji kod Hrvata, Bošnjaka, Srba, Bugara, Makedonaca, Grka, Albanaca, Crnogoraca… važnosti arheoloških nalazišta i njihove povezanosti oblikovanja identiteta svakog naroda, kao i o problemima s čestim pljačkama nalazišta više u videu emisije Kompas.
