Građani se već izvjesno vrijeme žale kako mnogi prehrambeni proizvodi nemaju onu jačinu okusa kao nekad
”Jeste li primijetili da niti je so slana niti je ulje masno, onako kako smo navikli i kako bi trebalo?” Ovo je pitanje koje u posljednje vrijeme često postavljaju korisnici društvenih mreža, ali i komentarišu.
PRAVILNICI U BIH
Naime, prema komentarima mnogih, svi su primijetili slično, da uglavnom prehrambeni proizvodi nemaju onu jačinu sastojaka kao nekad. “Umjesto suncokretovog ulja, podmeću nam palmino ulje, u maslac guraju vodu…”, “Ulje je kao voda”, “Niko ne kontroliše deklaracije i stvarni sastav robe”… Samo su neke od tvrdnji koje su nam bile trag da upitamo udruženja potrošača u BiH, ali i nadležne institucije koliko ima istine u svemu ovome i da li su dobili konkretne prijave potrošača.
Predsjednik Udruženja za zaštitu potrošača Futura Marin Bago za Oslobođenje kaže da nisu dobili dosad nijednu prijavu kad su bh. proizvodi u pitanju. Svi znamo, kako kaže, da pojedini prehrambeni proizvodi kao što su čokolade, deterdženti i slično iz EU nemaju isti sastav u svim zemljama članicama EU. Stoga je svojevremeno najavljena dopuna evropske direktive o nepoštenoj tržišnoj praksi koja će zabraniti različite sastave istih prehrambenih proizvoda
– Svi znamo za ove proizvode iz EU, a što se tiče naših, to zaista ne znam bez dobrog istraživanja iz laboratorija. Moguće je da je sastav izmijenjen, ali ne mogu bez dokaza o tome govoriti, jer bismo bili baš na skliskom terenu, kazao je on.
Sličan odgovor smo dobili i od Gordane Bulić, predsjednice Kluba potrošača Tuzlanskog kantona.
– Meni se niko nije žalio, ali mogla bih i ja reći da su neke vrste ulja prozračne. Naravno, za sve trebaju istraživanja, istakla je ona i uporedila ovu pojavu sa trendom smanjivanja gramaže dok cijene proizvoda ostaju iste.
– Banalizujem, kad kupite čokoladu od 90 grama i prijavite inspekciji, jer nema 100 grama na koje ste navikli, inspekcija tu ne može ništa jer na čokoladi piše 90, a cijena proizvoda je ista zbog slobodnog formiranja cijena. E, to nam se sad dešava – smanji se gramaža, a ostaje ista cijena. To je čista manipulacija, ali kao što rekoh, riječ je o slobodnom formiranju cijena. Tako isto se može kalkulisati i kvalitetom, objašnjava ona.
Džemil Hajrić, direktor Agencije za sigurnost hrane BiH, tvrdi da mnogi komentari ne stoje, jer postoje pravilnici u BiH koji tačno definišu proizvod.
– Znači, svaki proizvod prema pravilniku ima parametre koje mora da zadovolji. Na primjer, suncokretovo ulje ima taj i taj sastav i ono mora po pravilniku da sadrži sve te parametre. Proizvođač mora da se uskladi sa pravilnikom. Svako odstupanje od pravilnika donosi posljedice – proizvod se automatski povlači sa tržišta i inspekcija poduzima zakonom predviđene mjere, tvrdi on i podsjeća da je malo drugačija situacija kad su u pitanju uvozne namirnice iz EU koje su imale određena odstupanja u složenim ili kompozitnim proizvodima – odnosno nisu istog kvaliteta (odstupaju u svom sirovinskom sastavu).
– Jedna čokolada nije istog sirovinskog sastava u Njemačkoj ili u zemljama istočnog evropskog bloka. Pa, recimo, tamo sadrži pedeset posto lješnjaka, ovamo sadrži 45 posto. Prvo moramo razlučiti da to da nema nikakve veze sa zdravstvenom ispravnošću, ali kvalitet je, haj’mo reći, lošije sirovinske osnove. Pokrenuta je rasprava o legislativi da se sastav izjednači, tvrdi on.
ŠEĆER U MEDU
Međutim, u BiH proizvod mora biti po sastavu onakav kako je definisano pravilnikom. Ono što nije definisano, ima prostora za određene promjene sirovinskog sastava, ali ne smije imati utjecaj na zdravlje potrošača, napominje Hajrić.
A da li je bilo prevara i obmana, te zaobilaženja bh. pravilnika, Hajrić kaže: “Imali smo situaciju sa medom. Pravilnik je definisao šta je tačno med i hemijske parametre da bi med bio med. Bilo je miješanja pravog meda sa sirupima, šećerom, gdje se radilo o obmanama kupca i takvi su proizvodi koji su bili otkriveni povučeni i protiv vlasnika su pokrenuti prekršajni nalozi”.
On savjetuje potrošače da dobro pripaze gdje kupuju prehrambene namirnice.
– Nikad ne kupujte u nekim objektima koji nisu namijenjeni za prodaju hrane, na štandovima pijaca, pored ceste… Sve ono što je van sistema i nadzora kontrole. Tako možemo sebe da zaštitimo, poručuje on.
(oslobodjenje.ba)
