U emisiji Novi dan govorilo se o sve češćim slučajevima leptospiroze na području Kantona Sarajevo, ali i u drugim dijelovima Bosne i Hercegovine – uključujući Banju Luku, Doboj i Foču. S obzirom na povezanost ove bolesti s prisustvom glodara, raste zabrinutost i zbog moguće pojave mišje groznice (HGBS).
Gosti emisije bili su Mirza Palo, stručni saradnik Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), i Asaf Salčinović, epidemiolog iz Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo.
22 prijavljena slučaja u Sarajevu
Prema riječima epidemiologa Asafa Salčinovića, do sada je u Kantonu Sarajevo evidentirano 22 slučaja leptospiroze.
“Trenutno ne možemo sa sigurnošću prognozirati kako će se situacija dalje razvijati. Ključno je da se svi koji imaju simptome odmah obrate ljekaru i testiraju. Jučer smo imali jedan slučaj, a prošle sedmice bilježili smo tri do četiri dnevno. Važno je naglasiti da se leptospiroza ne prenosi s čovjeka na čovjeka”, rekao je Salčinović.
Pripremljenost zdravstvenih ustanova
Salčinović ističe da su zdravstvene ustanove spremne da odgovore na trenutnu situaciju.
“Imamo sve potrebne smjernice, jasno definisane slučajeve, načine testiranja i ustanove gdje se testira. Komunikacija među zdravstvenim ustanovama je odlična. Sve je spremno i dostupno. Panika može dovesti do grešaka”, ističe on i dodaje:
“Potrebno je djelovati sistemski, a građani moraju voditi računa o ličnoj i okolnoj higijeni. Također je važno raditi na podizanju svijesti. Kao Zavod za javno zdravstvo KS objavili smo sve moguće upute.”
Leptospiroza česta i u EU
Mirza Palo iz WHO-a naglašava da leptospiroza nije neuobičajena ni u zemljama Evropske unije.
“Bolest se najčešće pojavljuje u proljetnom i jesenskom periodu. Vrlo je česta u Francuskoj, Portugalu i Italiji, gdje postoje pogodni uslovi za njen razvoj. Dakle, to nije nešto neuobičajeno”, rekao je Palo.
Prevencija: Ne ostavljajte hranu na igralištima
Prema preporukama WHO-a, od velike je važnosti pravilno odlaganje ostataka hrane na javnim površinama.
“Hrana ostavljena na igralištima privlači pacove, koji na tim mjestima mogu ostaviti tragove i na taj način prenijeti infekciju ljudima”, upozorio je Palo.
Glodari, kućni ljubimci i stajaće vode
Salčinović upozorava da se virus leptospiroze zadržava u stajaćim vodama i prenosi putem urina zaraženih životinja.
“Najbolje informacije o broju glodara imaju veterinari. Virus može inficirati i kućne ljubimce, koji bi trebali biti pregledani, a psi vakcinisani. Deratizacija je od ključnog značaja, a ona se redovno provodi u proljeće i jesen”, objasnio je Salčinović.
Dodao je da klimatske promjene utiču na dinamiku kretanja glodara i pojavu bolesti, te da simptomi leptospiroze u početku često podsjećaju na gripu:
“Ne postoji dijagnostičar koji će odmah posumnjati na leptospirozu, jer su prvi simptomi slični virusnim i bakterijskim infekcijama”.
Jačanje nadzora i laboratorijske kontrole
Palo je istakao da je jedan od ključnih zadataka Svjetske zdravstvene organizacije jačanje nadzora nad zaraznim bolestima i laboratorijama:
“Dešava se i da bolest ostane neotkrivena, zbog čega je laboratorijski nadzor izuzetno važan”, kazao je.
Krpelji kao dodatna opasnost
Na kraju razgovora, Salčinović je upozorio i na prisustvo šumskog krpelja
“Krpelj se nalazi u visokoj travi i grmlju, a djeca ih često donesu kući na koži. Ako je krpelj zaražen, može iz straha ispustiti bakteriju direktno u krvotok. Zbog toga je važno stručno uklanjanje krpelja i pravovremeno traženje hitne pomoći”, naglasio.
Detaljnije pogledajte u video snimku.
