Search
Close this search box.

Senada nisu pokolebali problemi: “Agrofood” planira širenje proizvodnje

Podijeli članak:

Poskupljenje repromaterijala, nedostatak kvalifikovane radne snage, suše i poplave te mnogi drugi problemi nisu pokolebali Senada Omerovića iz Konjević-Polja u namjeri da se nastavi baviti proizvodnjom organske hrane. Štaviše, njegovi planovi su zaposliti još više radnika i proširiti obim proizvodnje i paletu proizvoda.

Poljoprivredna zadruga “Agrofood” iz Konjević-Polja osnovana je 2013. godine na Senadovu inicijativu. Godinama prije toga razvijao je savremeno gazdinstvo koje je poslužilo za primjer i poticaj ostalim stanovnicima Podrinja da se počnu ozbiljno baviti poljoprivredom. “Agrofood” proizvodi, organsko povrće, voće i rasad povrća na površini od 35 dunuma, od čega je pet zaštićenog prostora.

U razgovoru za Fokus Omerović priča da trenutno imaju šest stalno zaposlenih radnika i nekoliko sezonaca.

-Proizvodimo 40-ak kultura godišnje uz sukcesivnu smjenu, tako da su površine pod plastenicima tokom cijele godine iskorištene kako bismo zadovoljili kupce i paletu proizvoda. Što se tiče rasada, on je aktuelan najviše u proljetnom periodu, nešto u jesenskom, tako da su trenutno sve naše snage usmjerene u taj segment proizvodnje. Prodaja rasada završava se krajem maja i nakon toga se aktivnije bavimo proizvodnjom svježeg povrća – kaže Omerović.

Manja cijena prema potrošačima

Navodi da imaju dobru saradnju s organima vlasti i da nivo sredstava koji se izdvaja za poljoprivredu raste u posljednjim godinama. Međutim, moglo bi biti bolje i više jer ulaganja u poljoprivredu trebaju biti prioritet. Na taj način se omogućava proizvođačima da smanje krajnju cijenu prema potrošačima, što je svima u interesu.

Istovremeno, Senad naglašava da je zadruga dobila značajnu podršku u okviru projekata Evropske unije.

Foto: Agrofood
Agrofood proizvodi 40-ak kultura godišnje

-Unazad tri godine dobili smo podršku koja se odnosila na modernizaciju i proširenje plasteničke proizvodnje, zatim na digitalizaciju poljoprivrede. Naravno, nama su ove podrške mnogo značile u smislu stabilizacije proizvodnje, ali i njenog proširenja, što bismo samostalno teško postigli. Moramo naglasiti da se za svaku ovu podršku zahtijeva i sufinansiranje, tako da to nije onako kako mnogi zamišljaju, a to je da vam neko da novac i vi radite šta hoćete. Mora se uložiti i svog novca i opravdati ulaganje – priča Omerović.

Broj registrovanih gazdinstava u Republici srpskoj raste iz godine u godinu. Međutim, precizan broj domaćinstava koja ostvaruju prihode od poljoprivrede bit će poznat nakon poljoprivrednog popisa koji će biti proveden ove godine.

-Stiče se utisak da ih je manje nego 2013. kada je popisano oko 140.000. Međutim broj onih koji ostvaruju poticaje i koji imaju uslov da se registruju u Ministarstvu odnosno APIF-u raste i sada je već blizu 50.000 gazdinstava. Rezultat toga su pozitivni trendovi obima proizvodnje jer gazdinstva koja ostaju u proizvodnji su sve više tržišno orijentisana, konsoliduju svoje kapacitete i modernizuju svoju proizvodnju. Dokaz za to je i rekordno povlačenje sredstava za investicije u prošloj godini. Iz raznih izvora u poljoprivredni sektor investirano je oko 200 miliona KM. Dakle, itekako ima interesa za poljoprivredom – navode iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS.

Borba s klimatskim promjenama

Vlada Republike Srpske je u agrarnom budžetu ove godine, kao i prethodne, planirala 180 miliona maraka. Iz resornog ministarstva preciziraju da će najviše novca biti izdvojeno za podršku tekućoj proizvodnji.

-Poljoprivredna proizvodnja uvijek je bila izazov upravo zato što se dešava pod otvorenim nebom i izložena je riziku sve učestalijih vremenskih nepogoda. Poljoprivredni proizvodi su većinom berzanski proizvodi pa su izloženi rizicima naglog pada ili rasta cijena na svjetskim berzama. Domaći proizvođači ne mogu uticati na to. Također, ne mogu uticati na nagle promjene cijena osnovnih inputa za proizvodnju, poput đubriva, sjemena, dizela i slično. Zato je opravdana budžetska podrška poljoprivrednoj proizvodnji koja je viša od podrške bilo kojoj drugoj privrednoj grani – navode iz Ministarstva.

Na kraju, poručuju da poljoprivrednici ne mogu sve probleme rješavati poticajima, nego moraju kontinuirano unapređivati znanja i vještine, modernizirati proizvodnju i usklađivati sa zahtjevima tržišta.

Predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH Nedžad Bićo ocjenjuje da situacija u poljoprivredi ovog entiteta nije dobra. Kao prvi uzrok navodi klimatske promjene.

-Naši ljudi nisu spremni na to. Klima u posljednje vrijeme nikako ne pogoduje proizvodnji na otvorenom. Recimo, prošle godine nije bilo ništa što nije pogodilo poljoprivredu. Suša, prekomjerne padavine, kasni mraz… Sve što ne treba. Druga stvar su poticaji. Istina je da postoji ta podrška i da je svake godine veća, ali bi mogla biti blagovremenija, u vrijeme žetve i sjetve. To su ključni momenti kada ljudima treba isplaćivati poticaje – pojašnjava Bićo za Fokus.

25 miliona od projekata Evropske unije

Međutim, uprkos povećanom ulaganju, proizvodnja opada.

-Izdvoji se 30 miliona maraka više u budžetima, a proizvodnja manja za 15 do 20 posto. To se dešava zato što u ključnim momentima dođe do skoka cijena repromaterijala, goriva i mineralnih gnojiva za mnogo više od onoga što se izdvoji više u budžetu – kaže Bićo.

On ističe i problem nedostatka ministarstva poljoprivrede ili neke agencije na državnom nivou koji bi upravljali programima Evropske unije. Kaže da se zbog toga svake godine izgube milioni maraka potencijalnih sredstava granta.

-Stranim donatorima je komplikovano komunicirati s desetinom adresa u BiH. Treba im jedna s kojom će razgovarati i koja će voditi brigu o poljoprivredi na teritoriji cijele zemlje – zaključuje predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH.

Uprkos tome, Evropska unija svojim projektima nastoji podržati konkurentnost bh. poljoprivrede i ruralni razvoj, te njihov oporavak nakon pandemije COVID-19. Putem višegodišnjih projekata EU4AGRI i EU4AGRI-Recovery pokrenuti su napori za modernizaciju poljoprivredno-prehrambenog sektora, otvaranje novih radnih mjesta te oporavak generalno. Njihova ukupna vrijednost je 25 miliona eura, a zajednički ih provode Razvojni program UN-a (UNDP) i Češka razvojna agencija (CzDA).

delegacija eu u bih

Foto: Pixsell
EU svojim projektima nastoji podržati konkurentnost bh. poljoprivrede i ruralni razvoj

Projekat EU4AGRI je četverogodišnja inicijativa, od 2020. do 2024. godine. Cilj joj je osnažiti sektor putem implementacije modernih praksi i tehnologija, kao i putem podrške postojećim i novim radnim mjestima. Projekat EU4AGRI-Recovery traje od 2021. do 2024. godine, a usmjeren je na pružanje hitne finansijske pomoći i obnovu infrastrukture, posebno u vremenima kriza, poput pandemija.

Objavljeno ukupno 27 javnih poziva

Fokus u 2024. godini je na finalizaciji podrške korisnicima investicija u okviru kojih će biti plasirano 5,7 miliona KM.

-Tokom protekle četiri godine, EU4AGRI i EU4AGRI-Recovery objavili su ukupno 27 javnih poziva, podržavajući više od 220 projekata širom BiH. Riječ je o podršci putem raznolikih mehanizama, uključujući dodjelu bespovratnih sredstava EU, tehničku podršku institucijama, jačanje kapaciteta nadležnih ministarstava, savjetovanje i obuku, olakšavanje pristupa tržištima… Naglasak je, također, stavljen na podršku razvoju ruralnog turizma, jačanje lokalnih zajednica, podršku malim i srednjim preduzećima u ruralnim područjima te diverzifikaciju ruralnih ekonomija – kaže za Fokus Nežla Adilagić, projektna menadžerica UNDP-a za projekat EU4AGRI.

Uzimajući u obzir važnost poljoprivrede i ruralnog razvoja za ekonomsku i socijalnu stabilnost BiH, ovi projekti predstavljaju ključni mehanizam podrške u ostvarivanju dugoročnih ciljeva održivog razvoja i prosperiteta ruralnih područja.

-Trenutno nema otvorenih javnih poziva. Nedavno je završen Javni poziv za podršku investicijama u primarnu poljoprivrednu proizvodnju, vrijedan dva miliona KM, koji je privukao značajan interes. Zatvoren je 20. februara i samo je jedan od mnogih koraka u procesu podrške poljoprivrednicima i ruralnom sektoru – navodi Adilagić.

Podsjetimo i to da je Vijeće ministara BiH nedavno usvojilo Strateški plan ruralnog razvoja BiH za period od 2023. do 2027. godine. Ovaj okvirni dokument pripremilo je Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa u saradnji s Razvojnom agencijom UN-a. Njime se utvrđuju strateški ciljevi postepenog usklađivanja poljoprivrede i ruralnog razvoja sa Zajedničkom poljoprivrednom politikom EU i privlačenja investicija.

Ukupan budžetski okvir mu je 1,78 milijardi KM, a iz ostalih izvora očekuje se mobiliziranje dodatnih 533 miliona. To je ukupno 2,24 milijarde KM za pet godina implementacije. Finansijska sredstva će biti osigurana od FBiH (42,7 posto), kantona (14,4 posto), RS-a (18,1 posto), Brčko distrikta BiH (3,5 posto) i državnog nivoa jedan posto. Dodatnih 20,3 posto osigurat će se iz grantova EU i drugih donatora.

(Fokus.ba)

Podijeli članak:

Drugi su čitali

Pročitajte još članaka

Kod Kladnja je došlo do saobraćajne nezgoda u kojoj su povrede zadobile dvije žene,...

Vrh planine Nemrut jedno je od najljepših mjesta u Turskoj za posmatranje izlaska i...

se tiče prognoze za neki naredni period, nisu nikako optimistične što se tiče proizvođačima...

Miralem Pjanić (34) je u razgovoru za talijanski Corriere dello Sport otkrio da je...

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom za veljaču 2024. u Federaciji BiH iznosila...

U evidencijama zavoda i službi za zapošljavanje u BiH početkom marta bilo je 338.528...