Demografski pad u Federaciji Bosne i Hercegovine sve više utječe na obrazovni sustav, što je rezultiralo zatvaranjem 44 škole u posljednjih pet godina. Prema statističkim podacima entitetskog zavoda, broj škola i učenika kontinuirano je opadao, dok je istovremeno rastao broj nastavnika. Ovi alarmantni podaci upozoravaju na gubitak važnog razvojnog potencijala i postavljaju pitanje o budućem funkcioniranju obrazovnog sustava.
Godine 2018./2019. u Federaciji BiH je djelovalo 1080 škola, dok je taj broj u posljednjim statističkim podacima smanjen na 1036. Broj odjela također je opao za 73 tijekom petogodišnjeg razdoblja. U istom razdoblju, broj upisanih učenika u osnovne škole smanjio se za 14.267, dok se broj zaposlenih nastavnika povećavao.
Analizirajući podatke za različite kantone, mogu se primijetiti slični trendovi. U Unsko-sanskom kantonu zatvoreno je 15 škola, 173 odjela i 4.225 učenika. Slično tome, Posavski kanton je izgubio dvije škole, 12 odjela i 496 učenika. U Tuzlanskom kantonu broj učenika se smanjio za 2400, ali se broj odjela povećao. Zeničko-dobojski kanton je izgubio devet škola i 2051 učenika, dok se broj odjela i nastavnog osoblja povećao.
Srednjobosanski kanton, Bosansko-podrinjski kanton i Hercegovačko-neretvanski kanton također su se suočili s zatvaranjem škola i smanjenjem broja učenika. U Hercegovačko-neretvanskom kantonu je zatvoreno pet škola, dok je u Srednjobosanskom kantonu zatvoreno tri škole, 54 odjela i 3.157 učenika. S druge strane, u Bosansko-podrinjskom kantonu je zatvorena jedna škola, ali je istovremeno otvoreno 11 novih odjela.
Iako su ovi podaci zabrinjavajući, stručnjaci vjeruju da je moguće zaustaviti i preokrenuti negativni trend. Međutim, to zahtijeva političku volju i oslanjanje na znanstvene zakonitosti, umjesto na političke misli, osjećaje i interese. Važno je pronaći rješenja koja će potaknuti rast učeničke populacje, kao i održavanje kvalitete obrazovanja. U suprotnom, buduće funkcioniranje obrazovnog sustava i drugih sektora moglo bi biti ugroženo.
Jedan od ključnih faktora koji dovodi do pada broja učenika jest demografski pad u zemlji. Smanjenje broja rođenih djece utječe na manji broj učenika u osnovnim školama, što rezultira zatvaranjem škola i smanjenjem broja odjela. Također, migracijski trendovi, ekonomska situacija i nedostatak radnih mjesta također imaju utjecaj na smanjenje populacije i broja učenika u određenim područjima.
Osim toga, promjene u društvu, kao što su sve veća dostupnost alternativnih oblika obrazovanja poput homeschoolinga ili internetskih tečajeva, također mogu utjecati na smanjenje broja učenika u tradicionalnim školama. Neki roditelji i učenici preferiraju individualizirane pristupe učenju i fleksibilnost koju takvi oblici obrazovanja pružaju.
Kako bi se zaustavio pad broja učenika i očuvala kvaliteta obrazovanja, potrebne su brojne mjere i inicijative. Stručnjaci ističu važnost ulaganja u ranu edukaciju i podršku obrazovanju djece predškolske dobi kako bi se potaknula rana pismenost i stvorile temelje za daljnje obrazovanje.
Također, važno je provoditi kampanje koje će promovirati vrijednost obrazovanja i potaknuti roditelje da upišu djecu u škole. Uz to, potrebno je ulagati u obrazovnu infrastrukturu i prilagoditi je promjenama broja učenika kako bi se osigurali kvalitetni uvjeti za učenje.
Osim toga, potrebno je osigurati adekvatne resurse i podršku nastavnicima, koji igraju ključnu ulogu u obrazovanju učenika. To uključuje stručno usavršavanje nastavnog osoblja, poticanje inovativnih metoda poučavanja i osiguranje motivirajućeg radnog okruženja.
Na kraju, važno je da politički lideri prepoznaju važnost obrazovanja i donose politike i odluke koje će podržati održiv rast obrazovnog sustava. Samo kroz suradnju svih relevantnih dionika i usmjerenost na zajednički cilj može se postići promjena i osigurati bolja budućnost za obrazovanje u BiH.
(Jajce Online)
