Savjet ministara BiH: Prihvaćeno 50 hiljada doza vakcine Sinofarm kao donacija od Kine

PRIHVAT DONACIJE NR KINE OD 50 HILJADA DOZA VAKCINE SINOFARM

Savjet ministara BiH usvojio je Informaciju o uslovima za prihvat donacije Narodne Republike Kine namijenjene za odgovor i suzbijanje širenja zarazne bolesti Kovid-19 izazvane novim virusom korona (SARS-KoV2) te je odobrio Izjavu o preuzimanju obaveza u vezi sa prijemom donacije vakcine protiv Kovida-19, koju će potpisati ministarka civilnih poslova BiH.

Na ovaj način su stvorene pretpostavke za dolazak u BiH 50 hiljada doza vakcine Sinofarm, koje će Narodna Republika Kina donirati Bosni i Hercegovini.

Podsjećamo da je Savjet ministara krajem marta izvršio njihovu raspodjelu, i to Republici Srpskoj 18.620, Federaciji BiH 30.380 i Brčko Distriktu BiH 1.000 doza.

SAVJET MINISTARA USVOJIO PROGRAM RADA

Savjet ministara BiH usvojio je Program rada za 2021. godinu, kojim se planira ubrzano provođenje neophodnih zakonodavnih, socioekonomskih i društvenih reformi prioritetno usmjerenih na rješavanje pitanja važnih za građane, odgovorno upravljanje, vladavinu prava, bezbjednost i prosperitet.

Savjet ministara BiH je i programski opredijeljen da doprinese ubrzanju reformskih procesa, kako bi BiH mogla otpočeti pregovore o pridruživanju Evropskoj uniji. Najvažniji zadatak Savjeta ministara BiH u skladu sa Programom za 2021. godinu je da, u koordinaciji sa drugim nivoima vlasti u BiH, iznađe blagovremene i adekvatne mjere koje će sačuvati živote i zdravlje građana, a ujedno i realni sektor i radna mjesta.

Namjera Savjeta ministara BiH je da i dalje bude integracioni faktor u odnosima unutar BiH, što je pokazao u dosadašnjem mandatu jer su odnosi entitetskih i vlasti na nivou BiH značajno unaprijeđeni putem koordinacije zajedničkih politika.

Obezbjeđivanjem finansijskih sredstava od međunarodnih finansijskih institucija, Savjet ministara BiH u saradnji sa vlastima u Republici Srpskoj i Federaciji Bosne i Hercegovine želi pokrenuti veliki investicioni ciklus u javnom sektoru koji će biti zamajac privatnom sektoru. U tom svjetlu nastaviće se dobra saradnja sa Svjetskom bankom, Međunarodnim monetarnim fondom, Evropskom bankom za obnovu i razvoj, te Evropskom investicionom bankom.
Ključne reformske oblasti u narednom periodu usko su vezane sa prioritetima koji su istaknuti u socioekonomskim reformama u BiH do 2022. godine, a koje su usvojili Savjet ministara BiH i entitetske vlade.

FINANSIRANJE GODIŠNJEG AKCIONOG PLANA

Savjet ministara BiH utvrdio je Prijedlog sporazuma o finansiranju Godišnjeg akcionog programa za Bosnu i Hercegovinu za 2020. godinu između Evropske unije, koju predstavlja Evropska komisija, i Bosne i Hercegovine, koju predstavlja Direkcija za evropske integracije BiH, sa Osnovama za njegovo zaključivanje.

Sporazumom je definisano da će Evropska unija finansirati 64.520.000 evra od ukupno 91.520.000 evra, koliko je procijenjena vrijednost Godišnjeg akcionog programa za BiH za 2020. godinu. Razlika od 27.000.000 evra odnosi se na bh. sufinansiranje projekata iz oblasti životne sredine, i to putem odobrenih EBRD kredita za projekte rekonstrukcije vodosnabdijevanja šest opština Sarajevskog kantona i rekonstrukcije i proširenja vodosnabdijevanja grada Banje Luke.
Period izvršenja ovog sporazuma je 12 godina od stupanja na snagu, a period operativnog provođenja je šest godina.

Godišnji program aktivnosti za 2020. godinu zasnovan je na dva stupa: demokratiji i vladavini prava te konkurentnosti i rastu, a biće implementiran putem sedam projekata koji su svrstani u pet sektora. Pojedinačni ugovori i sporazumi kojima će se provoditi ovaj sporazum biće zaključeni najkasnije tri godine od datuma zaključivanja ovog sporazuma.
Ministarstvo finansija i trezora BiH će Prijedlog sporazuma sa Osnovama za zaključivanje dostaviti Predsjedništvu BiH u daljnju proceduru, a za bh. potpisnika je predložen direktor Direkcije za evropske integracije BiH.

Podsjećamo da je ranije potpisan Okvirni sporazum o aranžmanu za provođenje finansijske pomoći Evropske unije Bosni i Hercegovini u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA II), čime su se stekli uslovi za operativnu realizaciju programa potpisivanjem sporazuma o finansiranju.

USVOJEN OKVIR ZA REALIZACIJU CILJEVA ODRŽIVOG RAZVOJA U BiH

Savjet ministara BiH usvojio je dokument „Okvir za realizaciju ciljeva održivog razvoja u Bosni i Hercegovini“, koji predstavlja širi okvir za postizanje Agende 2030 i osnovu za usmjeravanje tekućih i budućih procesa strateškog planiranja svih nivoa vlasti u BiH.

Okvir za realizaciju ciljeva održivog razvoja u Bosni i Hercegovini usvojile su i vlade Republike Srpske, Federacije BiH i Brčko Distrikta BiH.

Podsjećamo da se Bosna i Hercegovina u septembru 2015. godine, zajedno sa 192 države članice Ujedinjenih nacija, obavezala da će provesti Agendu 2030 za održivi razvoj (Agenda 2030), koja se sastoji od 17 ciljeva i 169 podciljeva. Ciljevi održivog razvoja predstavljaju plan za stvaranje bolje i održive budućnosti za cijeli svijet.

Usvajanjem „Okvira za realizaciju ciljeva održivog razvoja u BiH“ se potvrđuje da su svi nivoi vlasti u BiH posvećeni zajedničkom postizanju ciljeva održivog razvoja, u skladu sa svojim ustavnim nadležnostima, međunarodnim principima i standardima ljudskih prava. Istaknuta je opredijeljenost svih nivoa vlasti da dodatno jačaju sistem strateškog planiranja i upravljanja razvojem, te da predano rade na uspostavljanju sistema za dugoročnu koordinaciju, te praćenje i izvještavanje u vezi s Agendom 2030.

NEMA SAGLASNOSTI OKO ODLUKE O POSEBNIM ZAŠTITNIM MJERAMA

Savjet ministara BiH, sa pet glasova za i tri protiv, nije postigao konsenzus u vezi sa donošenjem odluke o posebnim zaštitnim mjerama na uvoz određenih proizvoda porijeklom iz zemalja članica Evropske unije.
O ovoj odluci Savjet ministara BiH će se izjašnjavati u drugom krugu glasanja.

USVOJENA INFORMACIJA O STANJU JAVNE ZADUŽENOSTI U PROŠLOJ GODINI

Stanje javne zaduženosti Bosne i Hercegovine na dan 31. 12. 2020. godine iznosi 12 milijardi i 154,56 miliona KM, od čega se na spoljni dug odnosi 8 milijardi i 662,66 miliona KM ili 71,27%, a na unutrašnji dug 3 milijarde i 491,90 miliona KM ili 28,73%, navodi se u Informaciji Ministarstva finansija i trezora BiH koju je usvojio Savjet ministara BiH.

U odnosu na 31.12.2019. godine, javni dug se povećao za 943,32 miliona KM ili 8,41%, od čega se spoljni dug povećao za 519,89 miliona KM ili 6,38%, a unutrašnji dug za 423,43 miliona KM ili 13,80%. U ukupnom stanju javne zaduženosti Federacija BiH učestvuje sa 51,14%, Republika Srpska sa 47,91%, institucije BiH sa 0,52%, a Distrikt Brčko sa 0,44%.

Učešće javnog duga BH u bruto društvenom proizvodu (BDP) u 2020. godini iznosi 35,08%, što BiH svrstava u red najmanje zaduženih zemalja u regionu.

Kada se posmatra struktura spoljnog duga po kreditorima, najveće učešće imaju Svjetska banka – IDA i IBRD sa 30,74%, Evropska investiciona banka sa 23,20%, Međuanrodni monetarni fond sa 10,48%, Evropska banka za obnovu i razvoj sa 7,16% i Pariški klub kreditora sa 6,29%, a što predstavlja 77,87% ukupnog stanja spoljnog duga.

Servis spoljnog duga BiH u 2020. godini iznosi 771,32 miliona KM, od čega se na glavnicu odnosi 622,38 miliona KM ili 80,69%, a na kamatu 148,94 miliona KM ili 19,31%. U ukupnom iznosu servisa spoljnog duga BiH Federacija BiH učestvuje sa 63,80%, Republika Srpska sa 33,90%, a Distrikt Brčko i institucije BiH sa 1,20%, odnosno 1,10%.

PROVODE SE AKTIVNOSTI U VEZI S TRGOVSKOM GOROM

Savjet ministara BiH, na prijedlog Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa, usvojio je Izvještaj o radu Koordinacionog tijela, Ekspertskog tima i Pravnog tima u vezi sa problematikom odlaganja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva na lokaciji Čerkezovac, Trgovska gora, opština Dvor, Republika Hrvatska.

Izvještaj daje horonološki pregled preduzetih aktivnosti Koordinacionog tijela te Ekspertskog i Pravnog tima koje je ranije formirao Savjet ministara BiH s ciljem pripreme sveobuhvatne stručne analize stanja i uticaja mogućeg odlagališta na Trgovskoj gori, te prijedloga mjera zaštite stanovništva u 13 opština u BiH u slivu rijeke Une i životne sredine, kao i izrade strategije pravne zaštite interesa BiH.

Uzimajući u obzir novonastalu situaciju sa učestalim zemljotresima u Republici Hrvatskoj, Savjet ministara BiH je zadužio Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa da pripremi prijedlog odluke kojom bi u Ekspertski tim bili uključeni i stručnjaci za regionalnu geologiju, zemljotrese i seizmička ispitivanja, za hidrotehniku, kao i procjenu uticaja ili i uključivanje aktiviste nevladine organizacije „Grin tim“.

Zaduženo je Ministarstvo spoljnih poslova BiH da putem svoje diplomatsko-konzularne mreže, a uz stručnu podršku Koordinacionog tijela, Pravnog i Ekspertnog tima, aktivno radi na intenziviranju i unapređenju saradnje s relevantnim stručnim i političkim predstavnicima iz Republike Hrvatske koji su uključeni u izgradnju spornog odlagališta, sve s ciljem razmjene informacija, kao i relevantne dokumentacije neophodne za rad Ekspertnog i Pravnog tima.

Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH zaduženo je da u saradnji sa drugim nadležnim institucijama, a posebno Direkcijom za evropske integracije intenzivira kontakte sa predstavnicima Delegacije Evropske unije u BiH, kao i predstavnicima Evropske komisije s ciljem njihovog aktivnog učešća u procesima vršenja potrebne koordinacije kojima će se pružiti pomoć predstavnicima Pravnog i Ekspertnog tima u efikasnom obavljanju ranije definisanih zadataka.

REALIZOVANO VIŠE OD 60% AKTIVNOSTI

Na sjednici je usvojena Informacija Direkcija za evropske integracije o realizaciji Akcionog plana Savjeta ministara BiH za implementaciju Komunikacione strategije za informisanje javnosti o procesu pristupanja Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji za 2020. godinu.

Prema Informaciji, 23 institucije uključene u realizaciju ovog akcionog plana realizovale su 72 od ukupno planiranih 117 aktivnosti (61,5%) dok je u toku realizacija 21 aktivnosti (17,9%), a 24 aktivnosti (20,5%) nisu realizovane.

Aktivnosti su realizovane u oblastima izdavaštva, onlajn komunikacija, istraživanja, konkursa, takmičenja, događaja i promotivnih materijala.

IMPLEMENTACIJA MEĐUNARODNIH FINANSIJSKIH UGOVORA U 2020.

Savjet ministara BiH usvojio je Izvještaj Ministarstva finansija i trezora o implementaciji međunarodnih finansijskih ugovora za 2020. godinu, kojima se nastavlja praksa redovnog informisanja radi unapređenja krajnjih efekata ovih projekata. Kreditne sporazume u 2020. godini karakteriše veći obim implementacije usljed intenziviranja radova na Koridoru 5c u Federaciji BiH, ali i zbog pandemije virusa korona koja je za posljedicu imala ubrzano odobrenje i implementaciju Instrumenta za brzo finansiranje (MMF-RMI).

U prošloj godini je implementirano 1,39 milijardi KM kreditnih sredstava, odnosno 29,4% ugovorenih sredstava, što je značajno povećanje u odnos na 2019. godinu, kada je implementirano 456,33 miliona ili 9,6% kreditnih sredstava.

U Republici Srpskoj je implementirano 423,48 miliona KM, u FBiH 959,54 miliona KM, dok je Brčko Distrikt BiH implementirao 6,16 miliona KM. Na nivou institucija BiH aktivan je jedan kreditni sporazum i to sa Saudijskim fondom za razvoj (Obnova stambenih jedinica).

Istovremeno je u BiH implementiran 9,4 milion KM grant sredstava, a najznačajniji dio povukle su institucije BiH i Republika Srpska. Federacija BiH bilježi negativni rezultat povlačenja grant sredstava, a Brčko Distrikt BiH, kao i prethodnih godina nije bio korisnik ovih grantova.

PROVOĐENJE SPORAZUMA IZMEĐU VLADE SAD i SMBiH

Na sjednici je usvojen Izvještaj Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice o realizaciji Sporazuma o grant sredstvima za razvojne ciljeve između Vlade Sjedinjenih Američkih Država i Savjeta ministara BiH o utrošku grant sredstava za period januar – decembar 2020. godine, uz zaključak koji je predložio predsjedavajući Savjeta ministara BiH.

U Izvještaju se, između ostalog, navodi da je nastavljeno provođenje Interventnog grant programa iz projekta koji finansira Vlada SAD-a za osam nevladinih organizacija koje imaju sigurne kuće u iznosu 160.468 KM za podršku tokom Kovid pandemije.

Prema podacima iz sigurnih kuća, broj žrtava smještenih u sigurne kuće, kao i broj poziva na SOS telefon do jula prošle godine povećan je za oko 50% u odnosu na isti period prethodne godine.

U prošloj godini osigurano je i dodatnih 100 hiljada američkih dolara za otvaranje kriznih centara za žrtve silovanja u BiH, tako da ukupna vrijednost ovog projekta sada iznosi 1.912.252 KM, od čega je doprinos USAID-a 1.494.064 KM, a ostatak iznosa je kontribucija BiH.

Sporazum o grant sredstvima za razvojne ciljeve između Vlade Sjedinjenih Američkih Država i Savjeta ministara BiH, koji je zaključen u septembru 2015. godine, ima za cilj funkcionalnije i odgovornije institucije i aktere koji rade u interesu građana. Sporazum uključuje i jačanje kapaciteta Agencije za ravnopravnost polova BiH za rješavanje rodno zasnovanog nasilja.

BHRT