Rodni profil općine Ključ – kako ostvariti rodnu ravnopravnost na lokalnom nivou?

Podijeli članak:

Bosna i Hercegovina je, uglavnom, tradicionalno društvo u kojem se žene svakodnevno bore za bolji položaj. Ustaljeni stereotipi o ulozi žene u društvu, niže plate, duži periodi nezaposlenosti, te diskriminacija i rodno-zasnovano nasilje, samo su neki od problema s kojima se suočavaju žene širom Bosne i Hercegovine.

Uvođenje rodne ravnopravnosti u sve oblasti društvenog života u BiH je dugotrajan proces i zahtijeva, prije svega, djelovanje u smislu promjene svijesti i povećanja znanja o uzrocima i posljedicama diskriminacije na osnovi spola.

Primjeri neravnopravnosti spolova posebno su primijetni kada je u pitanju učešće žena u javnom i političkom životu, zatim njihov položaj na tržištu rada koji je karakterističan po višestrukoj opterećenosti žena u domenu tržišne ekonomije, te povećano nasilje nad ženama, uključujući i nasilje u porodici.

U posljednjih nekoliko godina u BiH su uloženi značajni napori u razvijanju domaćeg pravnog, institucionalnog i političkog okvira za primjenu principa ravnopravnosti spolova. No, rodna ravnopravnost još uvijek nije tretirana kao prioritet razvojnih i drugih strategija, te se još uvijek shvata kao pitanje kojim se primarno bave žene.

Institut za razvoj mladih KULT već gotovo deceniju ukazuje na problem nasilja nad ženama i djevojčicama kroz obilježavanje Narandžastog dana, svakog 25. u mjesecu, te promovira rodnu ravnopravnost među djevojčicama i dječacima, kroz javno zagovaranje i aktivnosti na podizanju svijesti o rodno zasnovanoj diskriminaciji. Uz to, Institut još od svog osnivanja razvija i zagovara pravna i druga strateška rješenja, te gradi i jača kapacitete udruženja i vlasti u BiH i regiji, za uspješne i održive politike prema mladima.

Dio strateškog dokumenta Općine Ključ za period 2022-2027, u čijoj pripremi i razvoju je učestvovao Institut za razvoj mladih KULT, posvećen je rodnoj analizi, koja je urađena u svrhu boljeg razumijevanja rodnih pitanja i interesa mladih u Ključu. Ovo je prva gender analiza koju je radio Institut u sklopu izrade strateškog dokumenta za mlade. Postizanje ravnopravnosti spolova u društvu osnova je za zaštitu osnovnih ljudskih prava, za demokratsko društvo, poštivanje vladavine prava, ali i ekonomski razvoj i prosperitet. Podaci koji slijede dio su Strategije prema mladima Općine Ključ, a oblasti za utvrđivanje stanja ravnopravnosti spolova korištene u strateškom dokumentu Općine Ključ se u određenoj mjeri nadovezuju na prioritete koji su prepoznati u Gender akcionom planu BiH: postojanje institucionalnih mehanizama za ravnopravnost spolova, rad, zapošljavanje i samozapošljavanje, obrazovanje, nauka, kultura i sport, socijalna zaštita i zdravlje, sigurnost: sprečavanje i suzbijanje nasilja na osnovu spola, uključujući nasilje u porodici, javni život i donošenje odluka.

Prema zvaničnim podacima Agencije za statistiku BiH, općina Ključ ima 16.744 stanovnika (49,96% muškaraca i 50,04% žena).

Šta nam pokazuje tržište rada?

Ravnopravno učešće žena i muškaraca na tržištu rada jedan je od preduvjeta za postizanje ravnopravnosti spolova. Prema Analizi problema i potreba mladih općine Ključ, položaj mladih žena na tržištu rada u općini Ključ je lošiji u odnosu na položaj muškaraca, jer od ukupnog broja nezaposlenih osoba, 63,4% čine žene, a muškarci 36,6%.

Prema podacima JU Službe za zapošljavanje Unsko-sanskog kantona Bihać, u periodu od 2019. do 2021. godine na evidenciji nadležne službe za zapošljavanje se nalazilo 857 osoba starosne dobi do 35 godina, od čega su više od polovine (58,6%) činile žene, tačnije 503 osobe su bile ženskog spola, dok su 354 osobe bile muškog spola.

Kada je riječ o kvalifikacijskoj strukturi nezaposlenih osoba starosti do 35 godina, na evidenciji Biroa za zapošljavanje Ključ se u 2019. godini nalazilo 16 žena nekvalificiranih radnica, 58 žena kvalificiranih radnica, 39 žena sa srednjom stručnom spremom, 7 žena s visokom stručnom spremom i jedna magistrica. U toku 2020. godine došlo je do porasta ukupnog broja nezaposlenih osoba starosti do 35 godina, te su na evidenciji Biroa za zapošljavanje Ključ prijavljene 23 žene nekvalificirane radnice, 72 žene kvalificirane radnice, 46 žena sa srednjom stručnom spremom, 11 žena s visokom stručnom spremom i jedna magistrica. U 2021. godini bilo je prijavljeno 29 žena nekvalificiranih radnica, 100 žena kvalificiranih radnica, 73 žene sa srednjom stručnom spremom, 21 žena s visokom stručnom spremom, te šest magistrica.

Općina Ključ podržala je nezaposlene žene u pokretanju njihovih biznisa, kako bi se navedena statistika u određenoj mjeri izmijenila. U programima sufinansiranja zapošljavanja i samozapošljavanja u 2021. godini, poseban fokus bio je na samozapošljavanju žena 2021. i Start up – Poduzetništvu za žene 2021, na kojima su isključivo pravo na apliciranje imale žene s evidencije nezaposlenih. Na osnovu navedenih mjera, priliku za samozapošljavanje i pokretanja preduzetništva dobilo je ukupno 111 žena i osnovano je 29 novih djelatnosti, čije su vlasnice žene s evidencije nezaposlenih.

Postoje li još uvijek rodne razlike u obrazovanju?

Obrazovanje je jedan od najvažnijih uvjeta za postizanje ravnopravnosti spolova. U BiH i dalje postoje rodne razlike u obrazovanju kada je riječ o izboru studija, a pri tome i budućeg zanimanja, kao i razlika u stopama završavanja srednjih škola, upisivanja i završavanja fakulteta.

Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, u Unsko-sanskom kantonu u pet osnovnih škola (koliko ih djeluje na području općine Ključ) u školskoj 2021/2022. godini bilo je upisano ukupno 535 učenika, od čega su 262 osobe ženskog spola. U ovim obrazovnim ustanovama uposlena je ukupno 71 osoba kao nastavno osoblje, od čega je 58 bilo žena.

U školskoj 2020/2021. godini, od ukupno 72 učenika, 38 ih je bilo ženskog spola. Kada je riječ o srednjoškolskom obrazovanju, u školskoj 2021/2022. godini upisana su ukupno 242 učenika, a od toga 116 osoba ženskog spola u jednu srednju školu koja djeluje na području općine Ključ. Broj nastavnog osoblja iznosio je 29, od toga je 17 bilo žena. U školskoj 2020/2021. godini 70 učenika je završilo proces srednjoškolskog obrazovanja, od čega je 30 bilo osoba ženskog spola. Najveći broj učenica upisuje gimnaziju, i to od 64 upisanih učenika u školskoj 2021/2022. godini, 43 su bile osobe ženskog spola, dok je u tehničke i srodne škole kao i stručne/strukovne škole broj upisanih učenica u istoj školskoj godini bio manji, i to u tehničke i srodne škole od 123 upisanih, 52 su bile učenice, dok je u stručne/strukovne škole od 55 upisanih bila 21 osoba ženskog spola.

Zdravstvena zaštita žena

Zakonom o zdravstvenoj zaštiti FBiH reguliraju se prava na zdravstvene usluge standardnog kvaliteta i jednakog sadržaja, dok u okviru obaveznog pokrića zdravstvenim osiguranjem žene imaju pravo na potpunu zdravstvenu zaštitu po pitanju trudnoće i materinstva, pravo na liječenje i medicinska sredstva te pravo na vještačku oplodnju. Zakonom o zdravstvenoj zaštiti FBiH svim ženama državljankama BiH garantira se pravo na besplatan porod, postporođajnu zaštitu za majku u narednih šest mjeseci i besplatnu zdravstvenu zaštitu za djecu do 18 godina. Prema podacima iz Zdravstveno-statističkog godišnjaka Federacije Bosne i Hercegovine za 2020. godinu, na području Unsko-sanskog kantona obavljena su 11.334 preventivna ginekološka pregleda, od čega je 7.209 pregleda u cilju ranog otkrivanja raka grlića maternice i 4.125 u cilju ranog otkrivanja raka dojke.

U javnom sektoru u 2020. godini na području USK ukupno su propisana 482 kontraceptivna sredstva u javnim zdravstvenim ustanovama. Ipak, seksualno i reproduktivno zdravlje je tema o kojoj mladi nerado govore, što potvrđuju i rezultati istraživanja. Prema podacima Analize položaja i potreba mladih općine Ključ, 47,4% djevojaka u Ključu nikada nije obavilo ginekološki pregled, dok 7,2% djevojaka nije željelo da odgovori na ovo pitanje.

Kada je riječ o mentalnom zdravlju, usluge Centra za mentalno zdravlje Ključ je u toku 2019. godine koristilo 806 osoba starosti od 15 do 35 godina, od čega su 523 bile žene. U 2020. godini 779 mladih osoba je koristilo usluge, od čega 512 žena, dok je u toku 2021. godine broj mladih osoba, korisnika usluga, porastao na 884, od čega 613 žena.

Manji broj žena i u procesu donošenja odluka

U oblasti javnog života stanje ravnopravnosti spolova se prvenstveno posmatra kroz ravnopravnu zastupljenost žena i muškaraca na pozicijama donošenja odluka. U cilju osiguravanja jednakog učešća žena i muškaraca u zakonodavnim tijelima na svim nivoima vlasti, BiH je 1998. godine uvela kvotu za manje zastupljeni spol kao mjeru za osiguravanje jednakog učešća. Ova kvota je definirana Izbornim zakonom i odnosi se na minimalnu zastupljenost oba spola na listama kandidata od 40% s utvrđenim rasporedom na listi za manje zastupljeni spol. Kvota se dosljedno provodi, međutim brojna istraživanja pokazuju da biračko tijelo svojim glasovima prednost daje osobama muškog spola.

Kada je riječ o općini Ključ, Izborni pokazatelj za 2020. godinu Centralne izborne komisije pokazuje da je od ukupno 5784 glasača koja su iskoristila pravo glasa, 2881 bila žena, od toga je njih 451 bila žena do 30 godina starosti, dok je preostalih 2.430 bilo žena preko 30 godina starosti. Žene su manje zastupljeni spol na mjestima odlučivanja u politici, a posebno u zakonodavnim tijelima na svim nivoima vlasti, i tome u prilog govori činjenica da je na posljednjim lokalnim izborima održanim 2020. godine, od ukupno 25 vijećnika za Općinsko vijeće Ključ, izabrano samo pet žena.

Problem koji traje: Nasilje nad ženama

Nasilje nad ženama i djevojčicama kao i porodično nasilje, kao najteži oblici kršenja prava žena i načela ravnopravnosti spolova, i dalje su veliki problem za Bosnu i Hercegovinu. Organizacijske jedinice Uprave policije u USK su u 2021. godini evidentirale ukupno 147 krivičnih djela nasilja u porodici i 19 prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u porodici. Kada se zbroje krivična djela i prekršaji po Zakonu o zaštiti nasilja u porodici (166), zabilježen je porast ovih događaja za 11 ili 7% u odnosu na 2020. godinu.

Rezultati Analize položaja i potreba mladih općine Ključ pokazali su da skoro tri četvrtine (72,5%) mladih smatra da su žene češće žrtve nasilja nego muškarci. Samo 3% mladih smatra da se nasilje češće vrši nad muškarcima, dok je mladih koji misle da je nasilje podjednako zastupljeno kod oba spola 18,3%.

Ova analiza je pokazatelj da trebamo zajedno raditi na smanjenju ovakvih razlika. Kompletan strateški dokument moguće je preuzeti ovdje.

(akta.ba)

Podijeli članak:

Drugi su čitali

Pročitajte još članaka

Ma koliko se mi lagali da to nije tako, u Bosni i Hercegovini su...

Slika Pabla Pikasa Buste de femme (Bista žene), koju je naslikao dvije godine prije...

U realnom svijetu stvarno ekonomsko tržište zahtijeva raznovrsnu radnu snagu, piše Večernji list BiH.

Anel Ahmedhodžić rođen je prije 24 godine u Malmeu, a odrastao je u gradskoj...

Na društvenim mrežama korisnici su podijelili snimak odmjeravanja snaga u potezanju konpoca između vojnika...

U kina u BiH 8. juna stiže finski ratni akcioni spektakl smješten u vrijeme...