Da li smatrate da postoji ravnopravnost u obrazovanju?
Osnaživanje žena ne zavisi prvenstveno od ekonomske nezavisnosti, već od obrazovanja, ističe prof. dr. Marijana Šećibović, komunikologinja i dekanesa na Visokoj školi za turizam i menadžment Konjic za Akta.ba.
Bez adekvatnog obrazovanja, ženama je znatno teže da postanu ekonomski samostalne i često su primorane da se oslanjaju na finansijsku podršku muškaraca. Nasuprot tome, žene koje steknu obrazovanje imaju veće mogućnosti za samostalno oblikovanje karijere, donošenje odluka i obezbeđivanje vlastite budućnosti bez zavisnosti od drugih, pojašnjava profesorica Šećibović za Akta.ba.
Obrazovanje u doba pandemije: Žene u fokusu
Podaci UNICEF istraživanja ukazuju na to da je period pandemije COVID-19 predstavljao veliki izazov za sve generacije.
U isto vrijeme, podaci Agencije za statistiku BiH pokazuju da su upravo žene u 2020. godini ostvarile veća postignuća u obrazovanju.
Iako je pristup nastavi bio otežan svima, žene su u većem procentu nastavile svoje obrazovanje.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, žene su u 2020. godini činile 60 posto diplomiranih studenata na visokoškolskim ustanovama, dok su muškarci činili 40 posto. Iako su brojčano nadmoćne, rodna podjela po oblastima obrazovanja pokazuje jasne razlike u odabiru akademskih disciplina.
Rodni stereotipi i dalje oblikuju ulogu žene u društvu.
Često se postavlja pitanje: “Ako smo obrazovane, zašto društvo drugačije reaguje kada su u pitanju žene?”
Podaci pokazuju da djevojčice ostvaruju bolje rezultate u čitanju – čak 30 bodova više u prosjeku u odnosu na dječake. Međutim, kada je riječ o karijernom napredovanju, muškarci i dalje dominiraju u poslovnom svijetu.
Prema istraživanjima Mojposao.ba “Žene u poslovnom svijetu 2024. godine”, čak 59 posto ispitanika smatra da muškarci brže napreduju u karijeri, dok samo 20 posto ispitanika vjeruje da žene mogu ostvariti isti uspjeh.
Marijana Šećibović za Akta.ba ističe da su određene profesije i oblasti obrazovanja i dalje “rezervisane” za žene, dok su druge dominantno muške, iako ne postoji biološka osnova za takvu podjelu. “Ovakva situacija nije rezultat sposobnosti, talenta ili želja samih žena, već društveno-uslovljenih faktora koji oblikuju izbore još od djetinjstva”, smatra profesorica Šećibović.
Tradicionalno se smatra da su žene “prirodno” sklonije profesijama koje uključuju rad s ljudima, dok su tehničke i inženjerske nauke “rezervisane” za muškarce.
Uprkos tome, podaci pokazuju da su žene izuzetno uspješne u oblastima koje biraju.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, žene u Bosni i Hercegovini ne samo da čine većinu u visokoškolskom obrazovanju, već i dominiraju u određenim akademskim disciplinama.
Od ukupnog broja diplomiranih studenata, magistranata i doktoranata u 2020. godini, 60% su žene, dok muškarci čine 40%.
Žene su najbrojnije u oblastima:
Obrazovanje – 80% su žene,
Zdravstvo i socijalna zaštita – 75% žena,
Prirodne nauke, matematika i statistika – 76% žena,
Humanističke nauke i umjetnost – 67% žena,
Društvene nauke, novinarstvo i informacije – 61% žena.
Izvor: Agencija za statistiku
S druge strane, muškarci i dalje dominiraju u tehnološkim naukama.
U oblastima:
– Informacione i komunikacione tehnologije – 66% diplomiranih su muškarci,
– Inženjerstvo, proizvodnja i građevinarstvo – 58% muškaraca,
– Usluge – 58% muškaraca.
Strah od promjena i budućnost rodne ravnopravnosti
Zakoni koji štite žene od nasilja, diskriminacije i rodne nejednakosti ne bi smjeli biti predmet rasprave, već osnov za izgradnju pravednijeg društva.
Obrazovanje igra ključnu ulogu u ovom procesu, jer omogućava ženama da budu svjesne svojih prava i da ih aktivno ostvaruju. Kako navodi sagovornica i pravnica Izabela Marković: “U 21. vijeku niko ne bi trebao da se boji zakona koji štite žene, jer žena je temelj društva. Osiguravanje ravnopravnih prava ženama ne ugrožava muškarce – naprotiv, doprinosi boljoj i pravednijoj zajednici za sve”, zaključuje.
Asja Ćatović, učenica-praktikantica
