Search
Close this search box.

Rizik umjetne inteligencije: Može li digitalni čovjek nadjačati realnog

Podijeli članak:

Korisnici sve više pasivno konzumiraju online sadržaje, koji su algoritamski preporučeni, što se negativno očituje na njihov život i razmišljanje. Krivicu prvo treba prepisati neznanju o tome ko, za koga i za koje svrhe razvija umjetnu inteligenciju i algoritme, pa tek onda kriviti same algoritme.

Sapere aude

Da digitalni čovjek ne bi prevladao onog prirodnog, realnog, potrebno je razotkriti kako internet funkcioniše, i pritom spoznati sebe pokušavajući spoznati ono što je proizvedeno u inovativnom, online svijetu. Nesumnjivo je da internet svojim virtuelnim prstima dodiruje fizičke svakodnevnice ljudi, a to je uspio neprestanim množenjem silnih podataka o korisnicima, koje mu oni nude nesebično i bez ikakvog filtera.

Algoritam je mašina predviđanja

Ono što se konzumira na internetu sustiže čovjeka i u stvarnosti jer algoritam bilježi svaki klik, gledanje, praćenje i pretraživanje. Sve ostaje zabilježeno da bi algoritam to dalje upotrijebio protiv čovjeka. Prvo što algoritam radi kada dobije ulazne podatke o korisniku jeste da ga počinje obasipati informacijama za koje je pokazao interesovanje. Baš s tim ciljem je algoritam i zamišljen.

Shodno tome, direktorica Verlab Instituta Lejla Gurbeta-Pokvić je akcentirala da su podaci danas najznačajnija valuta u svijetu.

“Naše online aktivnosti ostavljaju digitalni trag, a algoritmi prate, analiziraju i koriste te podatke na različite načine. Podaci su danas rekla bih najznačajnija valuta u svijetu, a prilikom korištenja različitih aplikacija i usluga u digitalnom svijetu dajemo odobrenja i pristanak za prikupljanje ovih podataka”, navela je.

Algoritam je mašina predviđanja koja neprestano kreira teoriju o svakom od korisnika: ko je on, šta radi i šta sljedeće želi. Tako dolazi do stvaranja informacijskog balona ili eho komora.

Informacijski balon / eho komore

Eho komora nije novi pojam jer zapravo dolazi iz arhitekture, gdje označava prostoriju ili građevinu u kojoj se zvukovi odbijaju od zidove, pojačavaju se i stvaraju zvučne efekte poput odjeka. Slično se dešava sa korisnicima online sadržaja, koji konzumiraju određene medijske poruke, a algoritam ih bilježi, te ih ponovo šalje nazad do korisnika u još većem odjeku, ali drugom obliku, mada suštinski bez razlike od onog prvobitnog kakvog je zabilježio.

“Na osnovu prikupljenih podataka stvara se digitalni profil naših interesa i preferencija. S tim u vezi, treba paziti na informacije koje pojedinac dijeli online i postavke privatnosti osobito na društvenim mrežama jer to određuje taj naš digitalni profil, a njegovo postojanje može da bude korisno kada nam ubrzava postupke pretraživanja i dolaska do informacija koje su u našoj sferi interesovanja. U tom kontekstu preporučeni sadržaji dobro posluže ukoliko se radi o muzici, kupovini i slično”, upozorila je.

Dakle, unutar eho komora artikuliraju sadržaji koji potvđuju čovjekove unaprijed izgrađene i postojeće stavove.

Postaviti sopstvene znake zaustavljanja

Internet korisnici su u ozbiljnim rizicima od sve snažnijih sistema umjetne inteligencije, odnosno mašina koje su u stanju sve bolje imitirati inteligenciju čovjeka. Umjetna inteligencija zapravo i jeste područje računarne znanosti koja se bavi razvojem inteligentnih alata, mašina, aparata i aplikacija koje reagiraju i uče kao ljudi.

“Što se tiče zaštite korisnika od onoga što koristimo u online svijetu, pojedinac uvijek treba da bude svjestan da se radi o tehnologiji, stoga je potrebno kritički pristupati sadržaju koji je plasiran. Dakle, ne treba se bezrezervno vjerovati preporukama i sadržaju koji se prikazuje online. Potrebno je razvijati kritički pristup informacijama i tražiti raznolike izvore”, savjetuje Gurbeta-Pokvić.

Treba imati u vidu, pak, da su i umjetnu inteligenciju napravili pravi ljudi, zbog čega je garancija da će AI i algoritmi postupati moralno i etički samo pusta želja. Stoga, računari, roboti i sam internet, mogu biti programirani i na nemoralnim i neetičkim principima. Zato je nužno uvijek biti na oprezu i postaviti sopstvene znake zaustavljanja.

 

(Klix.ba)

Podijeli članak:

Drugi su čitali

Pročitajte još članaka