Povodom 80. godišnjice od Prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a i Drugog zasjedanja AVNOJ-a, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine je organizirala znanstvenu konferenciju o razvoju državnosti BiH u 20. i 21. stoljeću.
Istodobno iz manjeg bh. entiteta sve su glasnija osporavanja države i državnosti BiH. Dva dana uoči Dana državnosti BiH Policijska uprava Mrkonjić Grad je donijela Rješenje o zabrani javnog skup povodom obilježavanja godišnjice ZAVNOBiH-a u organizaciji SABNOR-a BiH u Mrkonjić Gradu.
Nepotrebna dramatizacija
Nešto ranije MUP RS-a je zabranio svečanu akademiju povodom Dana državnosti BiH u Banjoj Luci u organizaciji SDP-a.
To je jedna nepotrebna sigurnosna dramatizacija od strane režima u Republici Srpskoj koji očito izdaje povijesne interese sopstvenih građana, kazao je Nerzuk Ćurak, profesor na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, u emisiji Rezime FTV-a, komentirajući postupke entitetske policije i vlasti o zabrani obilježavanja Dana državnosti Bosne i Hercegovine i godišnjice ZAVNOBiH-a.
Pročitajte još
“ZAVNOBiH je neponovljivi događaj u našoj historiji i vrijeme kad smo svi zajedno hodali uspravno i zabranjivati proslavu tog događaja je nešto što bih nazvao samoubistvom iz zasjede”, naveo je.
Ćurak ističe da je u ZAVNOBiH-u upravo srpski narod u najvećoj mjeri participirao u borbi za slobodu.
“Odustajanje sada od toga sadrži i jednu poruku – e ne damo sad da drugi eksploatiraju tu ideju zajedništva. Vrijeđa što se time izdaju autentični interesi naroda kojeg taj režim navodno predstavlja. Onaj ko ugrožavanje sigurnosti iznosi kao argument, on proizvodi taj osjećaj”, smatra Ćurak.
Vrijednosti ZAVNOBiH-a
Fra Mile Babić, profesor na Teološkom fakultetu u Sarajevu, naglasio je kako su vrijednosti ZAVNOBiH-a ravnopravnost naroda odnosno građana.
“Ako njima u Republici Srpskoj to smeta, to je regresija, oni se odriču svoje prošlosti koja je bila pozitivna, na koju mogu biti ponosni, u kojoj su sudjelovali veliki Srbi. Rodoljub Čolaković je bio veliki Srbin i ponosni komunist”, pojasnio je Babić.
Ćurak naglašava da izjave o nefunkcionalnoj državi i secesiji ne bi trebale ugroziti državu i državnost BiH.
“BiH je međunarodno priznata država. Opasnost je u tome što smo ušli u neku mračnu fazu globalno i što crna internacionala nastoji da sve ove uskogrudne, šovinističke ideologije koji imaju ambiciju da konstituiraju svijet koji bi bio podijeljen na civilizacijskim vododijelnicama, postoji neka agenda koja se dogovarala na raznim skupovima sa ambicijom da se koristeći islamofobiju, antisemitizam i takve stvari, dobiju prihvatljivi geopolitički uvjeti koji bi mogli dovesti do destrukcije multinacionalnih država. To je nešto što ne treba podcijeniti”.
Ćurak dalje navodi da sa unutrašnjeg stanovišta, 28 godina od okončanja rata protiv BiH dovoljno je da pokaže unutrašnju snagu bh. društva čija se država, kako kaže, nije raspala u najgorim mogućim uvjetima.
“Taj pokušaj rastakanja traje, uvjeren sam da se to neće desiti, više vjerujem u snage integracije, suradnje i zajedništva”, poručio je.
“Svakom propast dolazi iznutra”
On je dodao: “Da vi imate svaki dan donositelje oduka koji propagiraju politike prijateljstva onda bi se to reflektiralo i na ljude u lokalnim zajednicama na najbolji mogući način. Ali kada imate medijsku diktaturu i šaljete poruke dehumanizacije drugoga, da zajedništvo u multinacionalnoj zemlji nije dobro rješenje, to je patologija, šizofrenija. Šta je rješenje – smrt, razaranje?”.
Babić smatra kako se ne može uspoređivati koliko je BiH sada jača i spremnija nego u prošlom ratu.
“Svakom propast dolazi iznutra. Oni hoće da pokažu da propast dolazi od drugih naroda. Sve je u funkciji da oni ostanu na vlasti. Zabranjuje ti temeljne vrijednosti – slobodu, slobodu govora, misli, jednakost. Država je tu da služi ljudima, a ne da nameće svojim ljudima. Svako mora početi od sebe. Jesi li za slobodu i jednakost ljudi ili nisi”, kategoričan je Babić.
Proizvodnja mržnje i nepovjerenja je kriterij dogovorene politike neprijateljstva, ocijenio je Ćurak.
“30 godina nakon okončanja nasilja ne vjerujem u spontanost nego u organiziranu proizvodnju neprijateljstva jer je to najlakše. Povjerenje među građanima postoji, njega treba snažno razvijati. Od podržavanja nacionalizma ovisi egzistencija stotine hiljada ljudi. Moje uvjerenje je da sve te negativne ideologije ne mogu da unište do kraja ono što ja zovem potisnuta realnost BiH – a to su ljudi koji zagovaraju zajedništvo, ne mrze drugoga, koji vjeruju da je moguće graditi BiH na temeljima ZAVNOBiH-a”, objašnjava Ćurak.
“Naši ljudi hoće evropske vrijednosti, toliko ih radi na zapadu. Naši političari kažu da su za EU, a praktično negiraju sve što je demokratija. Naši ljudi traže demokratiju zato iseljavaju”, dodao je Babić.
Radikalizacija u BiH
Govoreći o navodima o radikalizaciji u BiH, Ćurak je podvukao da je to ‘artificijelna proizvodnja sekuritizacije’.
“Radi se o vrlo moćnim strukturama, različitim organizacijama, udruženjima, koji žele da nametnu jednu sliku svijeta po kojoj nešto što je marginalni problem – ključni problem. Kroz medijsku interpretaciju proizvodi se užasavujući strah od drugog. U najrazvijenijem dijelu svijeta, poput EU, imate zemlje koje žele da ponovo snažno ojačaju suverenitete, da se zasnuju na isključivanju drugoga, šovinizmu, da ponovo uvedu granične kontrole. Zabrana u Mrkonjiću i Banjoj Luci prati ovu budalastu mantru ‘granica postoji’. Nije slučajna osovina Orban-Dodik, žele da proizvedu jedan novi svijet. Postoji opasnost od pokušaja trijumfa tih ideologija, ali neće uspjeti”, istakao je on.