Search
Close this search box.

Republika Srpska: Domaća banka za američke sankcije?

Podijeli članak:

Vlada RS „preregistrovala“ je Investiciono-razvojnu banku RS, iz fonda u banku za obavljanje platnog prometa. Opozicija i stručnjaci smatraju da se time želi premostiti finansijska blokada izazvana američkim sankcijama.

Usvojeni po hitnom postupku u vladi RS, odmah stavljeni na dnevni red današnje (2.7.) sjednice Narodne skupštine, zakoni o bankama, Investiciono- razvojnoj banci i unutrašnjem platnom prometu, odgovor su na kretanja na finansijskom tržištu, tvrde u vladi.

„Imajući u vidu da su se uslovi na finansijskom tržištu značajno izmijenili od osnivanja IRB RS, bilo je neophodno izvršiti strateško prilagođavanje poslovanja IRB RS razvojnim ciljevima Republike Srpske”, saopšteno je iz vlade. Iz IRB-a ne žele komentarisati dok se cijeli proces ne završi, a dio javnosti smatra da se radi o potezu kojim bi se osigurao platni promet za fizička i pravna lica koja su na američkoj crnoj listi i kojima je onemogućeno poslovanje sa komercijalnim bankama zbog blokiranih računa.

„Da li je to vezano za ove sankcije i blokade računa i druge stvari, uskoro ćemo objaviti“, kaže poslanik opozicione Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović.Nebojsa Vukanović

„Da li je to vezano za ove sankcije i blokade računa i druge stvari, uskoro ćemo objaviti“, kaže poslanik opozicione Liste za pravdu i red Nebojša VukanovićFoto: Dragan Maksimovic/DW

Milijarde za fondove

Investiciono-razvojna banka Republike Srpske osnovana je 2006. godine kao akcionarsko društvo u kojem sto odsto vlasništvo ima RS. Zvanična oblast djelovanja IRB-a je upravljanje imovinom Republike Srpske koja je raspoređena u šest fondova. U saradnji sa Svjetskom bankom IRB je zamišljen kao fond za finansiranje privrednih subjekata koji su u procesu privatizacije zapošljavali nezaposlena lica iz procesa privatizacije. Međutim, da bi plasirali kredite firmama koje su ubrzo tražile novac, formiran je kreditni odbor koji je plasirao velike kredite. Među njima je bilo i onih koje nisu imale nikakav instrument obezbjeđenja. Nakon toga je Svjetska banka ukinula kreditni odbor.

Finansijska injekcija koja je odmah po osnivanju digla IRB i fondove, bila je 646 miliona evra od prodaje tadašnjeg Telekoma Srpske Telekomu Srbije. Novac je godinama plasiran preko komercijalnih banaka i fondova za „razvoj Republike Srpske“. Međutim, dobar dio novca ostao je ne naplaćen, zbog čega su iz vlade prije nekoliko mjeseci „stidljivo” predložili rekonstrukciju banke.

„Oni su se morali više potruditi da naplate sporna potraživanja i zato smatram da IRB u narednom periodu treba transformisati“, rekao je tada premijer RS Radovan Višković.

Transformacija je stigla brže nego što se očekivalo, ali ne onako kao su mnogi vjerovali da će se dogoditi. Umjesto transformacije fondova, banka će pored osnovne djelatnosti moći obavljati i platni promet. Odluka je došla u jeku američkih sankcija i blokade računa u komercijalnim bankama najvišim zvaničnicima RS. Predsjednik RS Milorad Dodik ranije je najavio da će entitet osnovati domaću banku i da će time biti riješen plati promet za fizička i pravna lica u RS.

Koji je rizik za IRB

„SAD neće tu ništa moći da urade iako su moćne i neprijateljski nastrojene prema Republici Srpskoj“, rekao je Dodik u aprilu ove godine, kada su komercijalne banke počele zatvarati račune licima koja su na crnoj listi američkog OFAC-a.

Međutim, postavlja se pitanje na koji način će poslovanje IRB-a u ovom obliku biti amnestirano od američkih sankcijas obzirom da Centralna banka BiH mora IRB-u dati dozvolu za ovaj vid poslovanja u unutrašnjem platnom prometu. Ekonomisti smatraju da je to gotovo nemoguće da se desi, iako prva blagajnica RS Zora Vidović ne vidi u tome nikakav problem.

„Da li će Centralna banka prihvatiti da ubaci IRB u platni promet to zavisi, znate kako oni odlučuju. Ako dobijemo dozvolu od njih ući ćemo u platni promet, ako ne dobijemo, a računamo da se i to može desiti, onda bi to zaista bila diskriminacija kakvu do sada niko nije vidio“, rekla je Vidović za poslovni portal Capital. Urednik ovog portala Siniša Vukelić, podsjeća na najavu predsjednika RS Milorada Dodika o osnivanju domaće banke kao rješenja za sankcije, ali postavlja pitanje rizika ovakve odluke vlasti.

„Onda se postavlja pitanje, šta u slučaju da na crnu listu dođe Investiciono-razvojna banka. Kakve će posljedice u tom slučaju pretrpjeti privreda“, kaže Vukelić, podsjećajući i na propale banke u RS u posljednjih nekoliko godina, od Balkan Investment banke, preko Bobar i Pavlović banke, do Banke Srpske.

Pitanje rizika postavlja i ekonomista Zoran Pavlović, koji je odmah nakon uvođenja sankcija i ovakve mogućosti, rekao da bi uplitanje Centralne banke Bosne i Hercegovine bio rizičan potez.

„U tom slučaju protiv sankcija bi išla i BiH, jer je Centralna banka državni aparat“, kaže Pavlović.

Milorad Dodik
Dodik: SAD neće tu ništa moći da urade iako su moćne i neprijateljski nastrojene prema Republici SrpskojFoto: Dragan Maksimović/DW

Još jedno upozorenje SAD-a

Međutim, vlast ne vidi problem ukoliko se dobiju sve potrebne dozvole, jer bi firme koje su pod sankcijama, promijenile vlasničku strukturu i poslovale kao drugi subjekti, odvojeni od ranije sankcionisanih.

Sav platni promet mora ići preko Centralne banke BiH, a za funkcionisanje banke potrebno je deponovati novac kojeg IRB  u ovom slučaju nema u dovoljnoj mjeri s obzirom na plasman kredita preko komercijalnih banaka ali i na gubitak dijela novca kojeg nije moguće više naplatiti. Ipak, vlast se nada da će sistem biti uspostavljen i da će funkcionisati, što se ne bi moglo reći za Džejka Salivena, savjetnika američkog predsjednika za nacionalnu bezbjednost. Kaže da su SAD zabrinute zbog Dodikovih prijetnji teritorijalnom integritetu BiH i da su zbog toga moguće dodatne sankcije.

„Nastavićemo da odgovaramo na secesionističko djelovanje i napade na Dejtonski mirovni sporazum, što uključuje upotrebu dodatnih sankcija“, naveo je Saliven na društvenoj mreži Iks, dajući podršku visokom predstavniku i korištenju njegovih ovlašćenja „u svrhu odbrane Dejtonskog sporazuma”.

Dvije osobe i sedam kompanija sankcionisane su prije nekoliko dana od strane Kancelarije za kontrolu strane imovine (OFAC) Ministarstva finansija Sjedinjenih Američkih Država. Amerikanci su na crnu listu stavili kompanije koje su, kako su naveli, povezane sa predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom i njegovim sinom Igorom. Na listi sankcija su kompanije Infinity International Group Banjaluka, Infinity Media, K-2 audio usluge, Kaldera Company, Prointer ITSS, Sirius 2010 i Una World Network. Najavljena je prodaja i povlačenje dijela kompanija ali i preregistracija ostalih, nakon čega očekuju, da će moći nastaviti nesmetano poslovanje.

 

 

 

(DW)

Podijeli članak:

Drugi su čitali

Pročitajte još članaka

​Nebrojano puta su takozvani paradajz turisti bili u centru pažnje tokom ljetnih sezona.

​Evropska fudbalska asocijacija (UEFA) objavila je da je ukrajinski tim Dnjepar-1 izbačen iz njenih...

Proteklog vikenda u Sanskom Mostu u jednom stambenom objektu prijavljena je krađa čak 1,6...

Nijedan herbicid nije potpuno bezopasan, a prirodno, netoksično rješenje, krije se u kuhinji: natrijum...

Američki globalni proizvođač električnih automobila Tesla će sljedeće godine početi koristiti humanoidne robote, izjavio...

Danas se u Bosni očekuje umjereno, ponegdje pretežno oblačno vrijeme. U Hercegovini sunčano uz...