Organizacije upozoravaju da plinovod BiH–Hrvatska produbljuje ovisnost o plinu i nosi političke i ekonomske rizike.
Organizacije civilnog društva osudile su potpisani međudržavni sporazum o izgradnji plinovoda Južne interkonekcije između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, u sklopu foruma Inicijative triju mora.
Podsjećamo, 47 organizacija civilnog društva pozvalo vlade zemalja Zapadnog Balkana da se odupru pritisku SAD-a i odustanu od planova izgradnje novih plinovoda i plinskih elektrana čime bi došlo do značajnog povećanja potrošnje plina u regiji i produbljivanja ovisnosti o uvozu fosilnih goriva.
“Hrvatska vlada svjesna činjenice da Evropa nastavlja politiku dekarbonizacije i napuštanja plina kao energenta, što će u bliskoj budućnosti za posljedicu imati pad prihoda od njihovog LNG terminala, kroz ovakve sporazume praktično otvara sebi nova tržišta koja će im dugoročno donositi profit. Osim finansijskog interesa, stvaranje ovisnosti energetskog sektora u BiH o energentu koji je pod kontrolom hrvatske politike otvara mogućnost da se ta kontrola iskoristi za politički pritisak na vlasti u BiH”, kaže Denis Žiško, Aarhus centar u BiH.
“Zanimljiv način promicanja evropskih vrijednosti”, zaključuje Žiško.
“Dok američka administracija sve otvorenije dovodi u pitanje smjer i vrijednosti Europske unije, a Europska komisija upozorava na netransparentnosti u procesu u BiH, Hrvatska se odlučuje vezati uz novi plinski projekt pod snažnim geopolitičkim utjecajem, umjesto da ulaže u održiva rješenja poput obnovljivih izvora energije”, kaže Luka Tomac, Zelena akcija.
“U trenutku kada Europska unija nastoji smanjiti ovisnost o fosilnim gorivima i ubrzati energetsku tranziciju, ulaganje u novu plinsku infrastrukturu potpuno je suludo jer regiju zaključava u desetljeća ovisnosti o plinu”, zaključuje Tomac.
“Nevjerojatno je da se ovo događa u trenutku kada cijene plina luduju na svjetskim tržištima, s projekcijama daljnjeg rasta. Ulazak BiH u ovakav projekt, bez ikakvih stručnih podloga i analiza koje bi opravdale cijenu od jedne milijarde eura, s nepoznatom kompanijom, čija je jedina referenca bliskost Trumpu jest zabrinjavajuća”, kaže Pippa Gallop iz CEE Bankwatch mreže.
“Ovaj plinovod ne služi tome da makne BiH od Rusije, jer će proći niz godina dok on bude izgrađen, već da donese financijsku korist privatnim interesima na teret građana i budžeta BiH. Još uvijek ostaje dovoljno vremena da se odustane od ovoga projekta te da se izaberu brža i jeftinija rješenja za osiguranje energetske sigurnosti BiH, kao što su obnovljivi izvora energije i elektrifikacija”, upozorava Gallop.
