Rade i donose novac u ovu zemlju, a u njoj su gurnuti na margine

Freelancer, slobodni suradnik, neovisni profesionalac ili kako nam je jedan od njih opisao: čovjek koji se bori za koru kruha. Na jednom predavanju o freelancingu Ivan Brezan Brkan i Emil Drkušić objasnili su kako je riječ o samozaposlenoj osobi koja sama pronalazi poslove, samostalno ih odrađuje i većinom sama vodi brigu o svim onim stvarima koje u tvrtkama inače odrade drugi (naplata, računovodstvo, isplata plaća itd.).

– Bitno je naglasiti, osim toga, kako freelance ne mora biti vezan samo za IT, već tu ima jako puno kreativaca, društvenjaka i ostalih netehničkih stručnjaka. Freelance je postojao i prije IT “buma”, samo je sada puno prisutniji s obzirom na mogućnosti koje je donijelo umreženo društvo – objasnili su stručnjaci.

Nema troškova prijevoza Među prednostima naveli su slobodan odabir projekata na kojima žele raditi, zatim mogućnost rada (iz zemlje u kojoj žive) sa stranim klijentima te naplatu većih iznosa nego u slučaju da rade s domaćim klijentima (veća primanja, a manji troškovi življenja), mogućnost putovanja uz rad, bolje upravljanje osobnim vremenom.

Također, ne gube vrijeme na putovanje do posla i natrag te su, sukladno tome, manji troškovi prijevoza, manje praznog hoda (primjerice, stanke kad vam ne trebaju), a i manje običnog hoda pa time i manje trošenje cipela (eto još jedne uštede). Uz gore navedene prednosti, freelanceri se susreću i s brojnim poteškoćama kao što su gore navedeni naplata, računovodstvo, isplata plaća…, a osobito onaj problem o kojem se na raznim internetskim forumima govori, a to je plaćanje poreza.

Iz Capitalije za financije i računovodstvo istaknuli su da je stvar i za freelancere riješena još 1. siječnja 2009.

– Doduše, propisi bi mogli biti jasniji i precizniji, institucije bi mogle mnogo bolje informirati javnosti o istom, prikupljeni porezi trebali bi se raspoređivati pravednije, ali obveza postoji bez obzira na mnoge kritike i probleme. Zakon o porezu na dohodak FBiH propisao je način utvrđivanja i plaćanja poreza na dohodak fizičkih osoba u FBiH. Znači, sve fizičke osobe u FBiH, rezidenti FBiH i nerezidenti koji ostvare dohodak u FBiH, obveznici su plaćanja poreza na dohodak u FBiH.

Fizičke osobe mogu ostvarivati dohodak iz jednog ili više izvora. U odnosu na vrstu i izvore prihoda, isti su u obvezi prijaviti i platiti porez. Samo u slučajevima kada je fizička osoba zaposlena (u radnom odnosu) kod jednog poslodavca i ostvaruje dohodak samo od njega, ne mora podnijeti godišnju poreznu prijavu.

Svi ostali slučajevi, uključujući i freelancere, dužni su sami prijavljivati ostvarene dohotke i plaćati porez – navode, između ostalog, iz tvrtke Capitalia.

Donose novac u BiH

Primjerom su objasnili kako će postupiti freelancer koji je svoj rad naplatio 1000 KM od tvrtke iz inozemstva. Ako je iznos dohotka 1000 KM, mogućnost korištenja za troškove 20% je 200 KM, a iznos koji se upisuje u kolonu 9) obrazaca AMS – 1035 (služi u svrhu obračunavanja poreza na dohodak na prihode od samostalne djelatnosti iz inozemstva) je 800 KM.

Zdravstveno osiguranje za uplatu 4 posto je 32 marke. Osnovica za porez, kada se od 800 KM iz obrasca oduzmu 32 KM za zdravstveno, iznosi 768 KM. Iznos poreza na dohodak 10%, za uplatu je 76,80 KM. Obveza freelancera za uplatu iznosi 108,80 KM.

Freelanceri, uz to što im se plasiraju nejasne informacije o pravilima plaćanja poreza, muku muče i s realizacijom naplate jer je primanje novca preko PayPala jedna od banaka već zabranila na tri mjeseca, a nije isključeno da će i ostale to učiniti. Krivca freelanceri mogu tražiti u financijerima terorizma zbog čega je BiH još od 2016. godine na “sivoj” listi EU-a.

U normalnim državama bile bi spomenute samo prednosti ovakvog posla jer su freelanceri postali jedna od najvažnijih karika društva, ljudi koji donose novac u ovu zemlju radeći projekte za strane državljane i tvrtke, ali u BiH su, nažalost, marginalizirani i opterećeni raznim negativnostima.

 

 

(vecernji.ba)