Putna infrastruktura u istočnom dijelu Bosne i Hercegvine godinama predstavlja ozbiljnu prijetnju sigurnosti vozača i putnika. Posebno se izdvaja magistralni put Foča–Sarajevo, koji je zbog brojnih nesreća i izgubljenih života među građanima odavno dobio nadimak „put smrti“.
Stanje nije nimalo bolje ni na ostalim putnim pravcima koji vode iz Foče, grada koji je drumskim saobraćajem gotovo odsječen od ostatka BiH i regije.
Umjesto savremenih saobraćajnica, građani se svakodnevno kreću putevima koji su građeni još u vrijeme Austro-Ugarske ili bivše Jugoslavije, dok su tragovi rimskih puteva na ovom području i danas vidljivi, javlja TV BN.
Opasan put
Saobraćajni inženjer Željko Klisara ističe da je stanje puta Foča–Sarajevo toliko loše da je, kako kaže, neshvatljivo da je saobraćajnica i dalje u funkciji.
„Ne znam ko je toliko hrabar da potpiše da se taj put koristi. Ja bih ga zatvorio kako bi se spriječile neželjene posljedice“, rekao je Klisara.
Dodaje da je ovaj put jasan primjer nejednakog odnosa vlasti prema građanima Republike Srpske.
„Ovo pokazuje da se svi dijelovi RSne tretiraju isto. Odgovornost je na institucijama, a ne na vozačima“, naglašava Klisara.
Kritika vlasti
Narodni poslanik iz Foče i šef Kluba poslanika SDS-a u Narodnoj skupštini RS Ognjen Bodiroga poručuje da će aktuelna vlast ostati upamćena po ignorisanju građana istočnog dijela entiteta.
„Zamislite kako se mi osjećamo kada čujemo da su Stevandić i Dodik potrošili desetine hiljada maraka na turistička putovanja širom svijeta. Kada se na to doda Dodikov budžet od 80 miliona maraka, te 350 miliona izgubljenog novca u aferama Vijadukt i Rašid Serdarov, onda je jasno gdje su prioriteti“, kaže Bodiroga.
Prebacivanje odgovornosti
Iako su putevi u kritičnom stanju, nadležni institucije građanima savjetuju „opreznu vožnju“. Klisara takve poruke smatra pokušajem izbjegavanja odgovornosti.
„Oprez se odnosi na ponašanje vozača, ali stanje puta je isključiva odgovornost nadležnih. Kada se most na Bistrici skoro urušava i kada stijene doslovno padaju na vozila, to više nema veze s oprezom“, upozorava Klisara.
Dodaje da najveći problem predstavlja izostanak sankcija.
„Niko ne odgovara za ovakvo stanje. Građani su prepušteni sami sebi“, kaže on.
Novac postoji
Prema riječima Ognjena Bodiroge, novca za izgradnju i rekonstrukciju puteva ima, ali se ne ulaže tamo gdje je najpotrebnije.
„U posljednjih 12 godina prihodi Šumskog gazdinstva u Foči premašili su 100 miliona maraka. Godišnje se na području opštine potroši oko sedam miliona litara goriva. Samo od akciza za puteve to je oko 2,8 miliona maraka godišnje. Dakle, novca ima dovoljno, ali se sve sliva na centralni račun u Banjaluci“, tvrdi Bodiroga.
Sporne koncesije
Kao dodatni problem navodi i izgradnju mini hidrocentrala na rijeci Bistrici, uz magistralni put Foča–Sarajevo.
„Vlada RSje 2009. godine kompaniji Kaldera dodijelila koncesiju za tri mini hidrocentrale za 6,8 miliona maraka, da bi 2021. od iste kompanije te koncesije otkupila za 21 milion. To je identičan model pljačke kao u slučaju Rašida Serdarova“, ističe Bodiroga.
Grad odsječen
Zbog loših puteva, Foča je gotovo izolovana i u pravcima prema Šćepan Polju i Priboju. Građani strahuju da će im svaki izlazak na put ugroziti život.
U takvim okolnostima, ironično se poručuje da Foči preostaje izgradnja heliodroma ili aerodroma, ili da se stanovnici okrenu plovidbi Drinom, jer su drumske veze postale sinonim za opasnost, a ne za povezivanje ljudi i razvoja.
