Njemački portali su preplavljeni informacijama o ekstremnoj zimi, snijegom zatrpanim ulicama koje se očekuju i ekstremnim vremenskim prilikama koje prijete zemlji.
Šokantni vremenski izvještaji – što više klikova
Gotovo svake sezone pojavljuju se takvi izvještaji, koji za Njemačku prognoziraju dugotrajneekstremne vremenske prilike. U aprilu je to bilo „pakleno ljeto 2025.”, a sada je riječ o „zimi stoljeća”, koja bi navodno trebala pogoditi Njemačku 2025/26. godine. Ali, da li se vrijeme može toliko unaprijed predvidjeti? Odakle uopšte dolaze spekulacije o „zimi stoljeća 2025/26.” i koji je njihov cilj?
Na ono što privlači pažnju ili šokira se klikne. To vrijedi i za vremenske prognoze. Privatne meteorološke službe, ali i novinari, to odavno znaju i koriste meteorološke modele kako bi iz njih izvukli bombastične naslove poput „pakleno ljeto” ili „zima stoljeća”. Klikovi, na kraju krajeva, znače novac.
Kod takozvanog clickbaitinga se, kako kaže Lothar Bock iz Regionalnog klimatskog ureda u Minhenu (DWD), „ponekad zanemari dužnost pažljivog postupanja s informacijama”. „Mi kao državna institucija, naravno, tako nešto ne bismo uradili”, dodaje on.
Slabi polarni vrtlog pokrenuo spekulacije
Povod za spekulacije o „zimi stoljeća 2025/26.” bio je prije svega internetski članak koji povezuje slabiji polarni vrtlog iznad Sjevernog pola s mogućim arktičkim hladnoćama u Njemačkoj. Navodno postoje prognoze koje ukazuju da bi ovaj polarni vrtlog tokom naredne zime mogao biti relativno slab, potvrđuje meteorolog Bock.
Slab polarni vrtlog (široka cirkulacija zraka koja u zimskim mjesecima dominira sjevernom i južnom hemisferom), za razliku od snažnog, ne može zadržati hladan zrak u polarnim područjima. Kada se te ledene mase „izliju”, one mogu doprijeti i do naših geografskih širina i uticati na vrijeme u Evropi. To se može desiti – ali ne mora.
Da li uopšte postoji veza između slabih polarnih vrtloga i hladnoće u Njemačkoj, još nije dokazano, kaže Martin Gudd iz ARD-ovog centra za vremensku ekspertizu. U proteklim godinama ništa slično nije uočeno: „Jer, slab polarni vrtlog zapravo znači da Arktik više nije toliko hladan kao ranije”, objašnjava meteorolog.
Prognoza za zimu 2025./26. – trenutno nemoguća
Prema stručnjacima, predvidjivost vremena zavisi od brojnih faktora – ne samo od polarnog vrtloga. Ulogu imaju i temperature okeana, morske struje i opšte atmosferske prilike.
Na pitanje da li ćemo u sezoni 2025/26. zaista imati zimu stoljeća, meteorolog Karsten Schwanke odgovara: „Ne znamo.”
I za Lothara Bocka iz DWD-a u Minhenu to je „čista spekulacija” – u oktobru govoriti o ekstremno hladnoj zimi ili čak „zimi stoljeća”.
„Što se tiče ozbiljnih prognoza za zimu, možda – ali zaista samo možda – početkom godine možemo pogledati obrasce strujanja zraka: kakvo je bilo vrijeme do sada, i kakvo bi moglo biti”, kaže Martin Gudd iz ARD-ovog centra. Na osnovu toga mogu se eventualno dati grube procjene o tome kako će se ostatak zime otprilike odvijati.
Vremenska prognoza pouzdana najviše deset dana unaprijed
Iako bi mnogi željeli što ranije saznati pouzdanu dugoročnu vremensku prognozu, mogućnosti su vrlo ograničene. Prema riječima meteorologa Lothara Bocka, naredna tri dana mogu se „relativno dobro predvidjeti”. Kod stabilnih vremenskih situacija, poput dugotrajnog visokog pritiska, „prognoza može biti donekle tačna i do deset dana”.
Po njegovom mišljenju, očekivanja od vremenskih izvještaja su „prevelika”, između ostalog i zato što vremenske aplikacije često djeluju sigurnije nego što zapravo jesu: „Mislimo da možemo predvidjeti vrijeme 10, 20 ili 50 dana unaprijed, ali to jednostavno nije moguće.”
Tačnost prognoza jeste veća nego prije 40 ili 50 godina, ali „za dugoročniji period još uvijek imamo velikih poteškoća predvijedjeti kakvo će biti vrijeme”, kaže ovaj stručnjak.
Vjerovatnoća za zimu stoljeća – mala
Zima stoljeća je, statistički gledano, ona koja se događa jednom u 100 godina. Takva je, na primjer, bila zima 1962/63., koja se smatra najhladnijom zimom 20. stoljeća u Njemačkoj. Tada su posljedice bile ozbiljne: problemi sa snabdijevanjem električnom energijom i grijanjem, velika oštećenja infrastrukture i brojni smrtni slučajevi. Mnogi su rijeke i čak Bodensko jezero tada bili potpuno zaleđeni.
Da li nas 2025/26. očekuje slična zima – trenutno se ne može ozbiljno predvidjeti. Stručnjaci, procjenjuju da je vjerovatnoća za takav scenarij vrlo mala.
(dw)
