Search
Close this search box.

Pranje novca u BiH: Zašto se ne usvaja zakon koji ga spriječava i šta ako završimo na “sivoj listi”?

Podijeli članak:

Komitet eksperata za procjenu mjera protiv pranja novca i finansiranja terorizma MONEYVAL nalazi se u posjeti Bosni i Hercegovini radi procjene da li je zemlja postigla zadovoljavajući nivo standarda u oblasti sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma.

BiH prijeti stavljanje na sivu listu Radne grupe za finansijsko djelovanje (FATF), ukoliko izvještaj predstavnika MONEYVAl-a bude negativan. Zakon o sprječavanju pranja novca i finansiranja terorizma još nije usvojen, a o njegovom značaju za N1 je govorio Bakir Haverić, savjetnik GIZ-a.

Haverić je govorio o značaju zakona koji od BiH traži EU.

“Važnost usvajanja Zakona je ne samo od ključno zbog otvaranja pregovora sa EU, već i zbog MONEYVAL evaluacije. MONEYVAL je tijelo Vijeća Evrope koje ocjenjuje svoje članice sa FATF standardima protiv pranja novca i finansiranja terorizma (PN i FT). A s druge strane, FATF (Financial action task force) je globalno tijelo koje postavlja te standarde. Evaluacija koja je počela u ponedeljak i traje do 28.2 će dati evaluatorima MONEYVAL-a sliku o stanju sistema te borbe protiv PN i FT u BiH. U evaluaciji učestvuje veliki dio institucija iz BiH sa državnog, entitetskog i kantonalnog nivoa koji na neki način imaju određene ovlasti iz oblasti sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma (npr. tužilaštva, sudovi, policijske agencije, nadzorni organi obaveznika Zakona, itd.). Nakon što završe posjetu 28.2, evaluatorski tim će sastaviti izvještaj te dati svoje finalne ocjene BiH. Taj proces sastavljanja izvještaja će trajati nekoliko mjeseci i očekuje se da izvještaj bude objavljen krajem 2024. godine. Zatim sama odluka o tome da li ćemo završiti na sivoj listi ili ne bi se donijela nekada početkom 2025.” kazao nam je Haverić.

Haverić je pojasnio i šta u praksi znači “Siva lista”.

“Siva lista je kolokvijalni izraz u FATF terminologiji. Zvanični termin FATF sive liste je ICRG (International Cooperation Review Group) U suštini siva lista/ICRG je javna identifikacija zemalja sa strateškim nedostatcima u svojim sistemima borbe protiv pranja novca i finansiranja terorizma od strane FATF, žargonski znači da su nas ”javno prozvali” da imamo slab sistem borbe protiv PN i FT te ga treba popraviti. Nakon tog listiranja, zemlja u dogovoru sa FATF napravi akcioni plan kako otkloniti te nedostatke. Zato se zove International Cooperation Review Group gdje zemlja prihvata da ima nedostatke te usvaja akcioni plan da ih ukloni. Kada smo kod praktičnih svakodnevnih implikacija sivog listiranja, jedan klasičan primjer šta nas čeka je sljedeće: zamislite firmu iz BiH koja se bavi izvozom neke sirovine (npr. metala ili drva što čini dobar dio našeg izvoza). Ta naša firma ima kupca u Njemačkoj. Trenutno plaćanje od strane kupca prema našem izvozniku na njegov račun u BiH teče normalno. Međutim, ako budemo stavljeni na sivu listu, banka u Njemačkoj kada dobije nalog od svog klijenta (kupca) da izvrši plaćanje prema našem dobavljaču u BiH će tražiti od tog kupca dodatne informacije, provjere…, jer šalje novac u visokorizičnu zemlju te svojim procedurama ima dodatne provjere koje mora da uradi. To ne znači da plaćanje neće biti izvršeno, međutim kupac u Njemačkoj će non-stop imati te sitne zavrzlame oko plaćanja prema banci u BiH. I tako računajte da će sigurno jedan dio firmi iz inostranstva odlučiti – zašto ovo sebi radim kada mogu naći dobavljača iz druge zemlje da normalno kupujem drvo ili metal i vršim plaćanje. To je naročito problem za naše izvoznike koji izvoze proizvode koji su široko dostupni iz drugih zemalja.” pojasnio je.

Koliko bi institucijama BiH bilo potrebno da, ukolilo dospijemo na tu listu, ponovo opravdamo povjerenje?

“Kao što sam naveo ako budemo stavljeni na sivu listu (ako dođe to te odluke od strane FATFa), to bi se desilo nekada početkom 2025.godine. Nakon što evaluacija prođe, treba nekih 9 do 12 mjeseci da zemlja završi na listi (ako završi). Zatim imali bi taj Akcioni plan kako ukloniti nedostatke te samo listiranje može trajati od 2 do 3 godine dok ne ispunimo dovoljno stavki akcionog plana da nas de-listiraju. Ali 2 godine je obično neki minimum.” rekao je Haverić za N1.

Za Balkan se kaže da je Dubai kada je u pitanju pranje novca u Evropi. Šta to znači u praksi, kako se to i gdje se to radi?

“Ovako, što se tiče visokorizičnih sektora, najrizičnije su nekretnine. U suštini, nekretnine su ocjenjene visokorizične zbog više razloga, a jedan od njih je da u trenutnom Zakonu nema ograničenja obaveznicima kada je u pitanju plaćanje gotovinom. U suštini, taj nedostatak u Zakonu omogućava da dvije strane izvrše kupoprodaju nekretnine u gotovini. Proces bi tekao ovako: stranke dođu kod notara, sklope kupoprodajni ugovor o prodaji/kupovini nekretnine za iznos od 200.000 KM te notaru navedu da su plaćanje riješili ”između sebe”. Notar tu ne vidi novca uopšte. Notar im sačini ugovor o kupoprodaji kojeg prodavač može odnijeti u banku sa gotovinom od 200.000. Kada ga u banci pitaju za porijeklo tih 200.000, on pokaže kupoprodajni ugovor da je prodao nekretninu i on je ”čist”. Stvar je u tome što je notar imao obavezu da pita za porijeklo tih 200.000 koje su kupac i prodavač ”riješili između sebe” međutim iskustvom se pokazalo da jedan dio notara to nije radio. Vrlo bitno je navesti da je većina notara ispravno postupala tj. tražili su porijeklo novca ili su odbijali te i dalje odbijaju raditi takve ugovore gdje su stranke ”riješile plaćanje u gotovini između sebe” međutim očigledno je da je bilo notara koj ito nisu radili. Novi Zakon koji još nije usvojen zatvara tu rupu te svaka transakcija preko 30.000 mora ići preko računa u banci.” kaže Haverić i dodaje:

“Važna napomena i što često vidim da dolazi do zabune je između FATF sive i crne liste. Za razliku od sive liste koja proziva zemlje sa nedostatcima u svojim sistemima borbe protiv PN i FT, crna lista proziva zemlje koje nemaju ni minimum političke volje da uopšte pristanu da budu ocjenjeni, a kamo li da šta poprave. Znači napominjem da stavljanje BiH na crnu listu FATFa nikada nije bilo niti je sada u opticaju. To je dezinformacija koja s vremena na vrijeme kruži kroz javnost te je treba ispraviti. Na toj crnoj listi FATFa su trenutno samo tri zemlje – Iran, Sjeverna Koreja i Mijanmar.” zaključio je.

 

 

(N1)

Podijeli članak:

Drugi su čitali

Pročitajte još članaka

Katastrofa za Srbiju i BiH! Nadali smo se da ćemo ipak gledati rukometaše srpskog i...

Nekadašnji hrvatski košarkaš Damjan Rudež, koji je od 2014. do 2017. godine nastupao u...

Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila je danas rezolucijuo Srebrenici.

Uprkos brojnim upozorenjima nadležnih institucija iz godine u godinu o tome šta se sve...

Nova studija je otkrila da navike spavanja mogu biti rani znak potencijalnog lupusa.

Proizvodnja cigareta nekada je zahtijevala tehnologiju koja je bila smještena samo u velikim fabrikama....