Politika ili umjetnost: Venecijanski bijenale u jednoj od najvećih kriza u istoriji

Objavljeno: 6. Maja 2026.
jajce-online_Politika ili umjetnost: Venecijanski bijenale u jednoj od najvećih kriza u istorijijajce-online_Hotel PREMIUM

Umjetnici i posjetioci iz cijelog svijeta ovih dana hrle u Veneciju. Ostalo je tek tri dana do otvaranja jedne od najvećih smotri vizuelnih umjetnosti – 61. Bijenala u Veneciji, koji će se ove godine pod sloganom “U molskom ključu” održati od 9. maja do 22. novembra.

Pretpremijerni dani Bijenala počinju sutra, a novinari i stručna javnost imaće priliku da vide i ruski paviljon, koji će zbog političke situacije biti otvoren tek tri dana. Za vrijeme trajanje Bijenala vrata paviljona u Đerdinima, koji je izgrađen još u vrijeme carske Rusije početkom 20 vijeka, biće zaključana za javnost.

Rusiju će za kratko vrijeme u pretpremijernim danima smotre predstaviti radovi više od 50 mladih umjetnika, koji od početka rata u Ukrajini nisu imali šansu da se predstave na internacionalnom nivou. I dok je njihova izložba pod nazivom “Drvo je ukorijenjeno u nebu” za ruske organizatore dokaz da ruska kultura nije izolovana, za kulturnu javnost Evrope je skandal prve vrste.

Da je, nažalost, politika još jednom pobijedila umjetnost dokaz je i ostavka ovogodišnjeg žirija kojem predstavljanje ruskih umjetnika smeta čak i u pretpremijeri Bijenala.

Naime, nekoliko dana prije samog otvaranja 61. Bijenala u Veneciji, funkciju međunarodnog žirija napustile su: Solanž Farkas (predsjednica), Zoe But, Elvira Dyangani Ose, Marta Kuzma i Đovana Zaperi. Ovaj potez u italijanskim i svjetskim medijima, uz činjenicu da nagrade eventualno neće biti dodijeljene ili bar da će biti odložene, italijanski i svjetski mediji nazvali su jednom od najvećih kriza u istoriji Bijenala, koji traje od daleke 1885. godine.

Članovi žirija su prethodno najavili da će zemlje čiji su lideri optuženi za zločine protiv čovječnosti pred Međunarodnim krivičnim sudom, među kojima su Rusija i Izrael, isključiti iz razmatranja za nagrade. Ipak, izraelsko Ministarstvo kulture od svojih umjetnika zatražilo je da paviljon, koji ove godine zbog renoviranja zgrade nije u Đerdinima nego u venecijanskom Arsenalu, što znači da je Izrael dobio direktni poziv organizatora, bude otvoren sve vrijeme.

Da li će izraelski paviljon biti otvoren svih šest mjeseci trajanja manifestacije ostaje da se vidi.

Ono što je sigurno jeste da se ovih dana lome koplja između umjetnosti, etike i politike, a da deblji kraj izvlače umjetnici, koji zbog političke situacije u svojim zemljama trpe sankcije. Uprkos tome što je 200 učesnika Bijenala potpisalo otvoreno pismo u kojem se traži isključenje Izraela, izraelski umjetnik Belu-Simion Fainaru izjavio je da planira učestvovati i da vjeruje u dijalog. U drugom pismu se tražilo isključenje Rusije i Sjedinjenih Američkih Država, a nakon ostavke žirija čija molba o isključenju Rusije nije uslišena, reagovalo je Ministarstvo kulture Italije, na čijem je čelu Alesandro Đuli. Oni su poslali inspektore kako bi se, kako je rečeno, provjerile sve okolnosti nesuglasica u vezi sa ruskim paviljonom. Ovaj potez pokazuje da je spor dobio i institucionalni i politički karakter na nacionalnom nivou.

Situaciju je dodatno rasplamsao zvanični stav Evropske unije.

Evropska komisija obavijestila je Bijenale u Veneciji o obustavi finansiranja od dva miliona evra zbog povratka Rusije na svjetsku izložbu.

“Oštro osuđujemo odluku Fondacije Bijenala da dozvoli ponovno otvaranje ruskog paviljona na umjetničkoj izložbi. Ovaj stav je nedvosmislen. U ovom kontekstu postoji samo jedan aktivni grant – dva miliona evra za naredne tri godine – i upravo namjeravamo da ga prekinemo ili suspendujemo”, rekao je Tomas Renije, portparol Evropske komisije. Sa druge strane, Fondacija Bijenala, koju vodi Pijetranđelo Butafuoko, tvrdi da je postupala u potpunosti u skladu sa zakonima i međunarodnim propisima, naglašavajući da nije došlo do kršenja bilo kog prava.

Sve u svemu, autonomija umjetnosti, njena nezavisnost i spremnost na dijalog u odnosu na globalne sukobe, aktuelnu politiku i kulturu otkazivanja, još jednom je doveden u pitanje, a epilog se ne nazire u bliskoj budućnosti.

Podijeli članak:

Pročitajte još članaka

Poveznica kopirana