Umjesto na podjele, političari u Bosni i Hercegovini bi trebalo da se usredsrede na reforme koje vode zemlju u Evropsku uniju, poručuju iz Evropske komisije u Briselu. Evropski zvaničnici ističu da sadašnja politička kriza odlaže početak pregovora o članstvu i korištenje novca iz evropskog plana rasta za Zapadni Balkan.
O tome kakva su očekivanja Brisela i šanse za napredak Bosne i Hercegovine i regiona, izvještava Dušan Gajić.
Rat u Ukrajini vratio je proširenje među prioritete EU, ali samo neke zemlje su za sada to uspjele da iskoriste. Albanija otvara pregovaračka poglavlja rekordnom brzinom, a Crna Gora je ušla u period zatvaranja. Za obje zemlje Evropska komisija vjeruje da mogu da zaključe pregovore u naredne dvije, tri godine. BiH nije među njima. Poslije odluke o otvaranju pregovora o članstvu u martu 2024. zemlja je ušla u duboku političku krizu, koja je zaustavila napredak ka EU, a pod znakom pitanja je i korištenje milijardu eura iz fonda za rast. Izvori u Briselu kažu da bi BiH morala do juna da usvoji reformsku agendu kako bi izbjegla gubljenje dijela sredstava iz Plana za rast.
Prvi put, poslije mnogo godina, Evropska komisija određuje rokove: Crna Gora može da završi pregovore do 2026, Albanija godinu dana kasnije, kaže komesarka Marta Kos. Ali, u slučaju BiH situacija je komplikovanija: politička kriza spriječila je čak i izbor glavnog pregovarača. U Evropskoj komisiji navode otvorena pitanja koja treba riješiti.
GIJOM MERSIJE, portparol Evropske komisije za proširenje
“Važno pitanje je usvajanje zakona o sudovima, a drugo pitanje je zakon o visokom savjetu sudstva i tužilaštva. To je primjer dvije reformske mjere koje treba obaviti da bismo učinili naredni korak, kako bi zemlje članice mogle da zakažu prvu pristupnu konferenciju sa BiH”.
U međuvremenu, bez dogovora o reformskoj agendi unutar zemlje, skoro milijardu eura iz Plana za rast je na čekanju, uz rizik da dio bude izgubljen.
GIJOM MERSIJE, portparol Evropske komisije za proširenje
“Ne mogu da spekulišem šta će biti posljedice ako BiH uskoro ne usvoji agendu, ali mogu da kažem da Plan ima ograničeni vremenski okvir od 2024. do 2027. godine. Ako BiH usvoji uskoro svoju agendu, imaće manje vremena nego drugi za primjenu reformi i sav dogovoreni posao. A, to znači da bi sve moralo da ide mnogo brže”.
Apeli Brisela do sada nisu dali rezultata: umjesto napretka na evropskom putu, otvorena je politička i ustavna kriza.
ADNAN ĆERIMAGIĆ, Evropska inicijativa za stabilnost
“Tu se također pokazuje ta ograničenost trenutne politike i proširenja i ponude za BiH, zato što reakcije na ohrabrivanja, na očekivanja iz Brisela nisu uvijek pozitivne i u većini mjere u posljednjih par mjeseci nisu rezultirale promjenom politike lokalnih aktera u BiH, što pokazuje da EU ima problem u BiH kada je u pitanju sposobnost da utiče na procese”.
Da li ponuda Brisela nije dovoljno primamljiva ili je nešto drugo u pitanju? Otvaranjem pregovora sa BiH, EU je pokazala svoju posvećenost, kaže šef Odbora za vanjsku politiku Evropskog parlamenta Dejvid Mekalister. Ističe da je za članstvo neophodna spremnost obje strane.
“To znači da zemlja kandidat mora da da usvoji i primijeni sve potrebne reforme, ali i da EU mora biti spremna za nove članice. Zato treba da iskoristimo predstojeći period za unutrašnju reformu EU kako bismo bili sposobni za Uniju od 29, 30 ili vise članica”, rekao je Mekalister.
I program nove Vlade Njemačke navodi potrebu unutrašnje reforme EU kao preduslova za prijem novih članica – znak u kom pravcu bi mogla da ide debata o proširenju Unije.
