Podrška inicijativi za izgradnju spomenika žrtvama na Kazanu iznad Sarajeva

Jedno od obećanja nove gradonačelnice Sarajeva Benjamine Karić je i realizacija  ranije pokrenute incijative o izgradnji spomenika ubijenima Sarajlijama, nevinim žrtvama koje je decembra 1993. godine na lokalitetu Kazani pobio Mušan Topalović Caco, osnivač i komandant Desete brdske brigade Armije BiH (oko 2000 vojnika).  Više-manje je poznato da su pripadnici ove brigade, vjerni poslušnici ovog ratnog zločinca na krajnje nepristupačnom lokalitet Kazani dovodili građane – nevine žrtve koje su brutalno hapsili po Sarajevu, odvodili na Kazane i tu ih bacali u duboku jamu u kojoj su pronađeni ostaci i do sada identifikovane 23 žrtve – po dvije hrvatske i ukrajinske nacionalnosti, jedna bošnjačke i 10 srpske. Poznato je i to da je Topalović uhapšen, a potom prilikom pokušaja bijega, ubijen 26. oktobra 1993. godine, a od strane pripadnika Armije BiH, sahranjen pod oznakom NN, da bi kasnije, krajem decembra 1996. godine, uz prisustvo oko 12 hiljada Sarajlija, ukopan u mezarje Kovači, navodi se u saopštenju Srpskog građanskog vijeća – Pokret za ravnopravnost u BiH, uz nadu da će gradonačelnica Karić biti istrajna u realizaciji ove inicijative Inicijativa je bilo i ranije, ali nisu realizovane. Čak su bila odvojena i potrebna sredstva. To je bilo i vrijeme kada je pokojni Svetozar Pudarić bio podpredsjednik Federacije BiH. Sredstva je, koliko je poznato, obezbijedio Pudarić, ali je nepoznato gdje su te pare na kraju završile (?), jer spomen-obiježje nikada nije izgrađeno.

Poslije Pudarića, inicijativu je pokušao realizovati potpredsjednik Federacije Milan Dunović, ali još rezultata nema. Na potrebu realizacije te inicijative u više navrata insistirali su Zoran Jovanović, Miladin Vidaković i Rajko Živković, predsjednik i podpredsjednik Srpskog građanskog vijeća – Pokret za ravnopravnost u BiH.

Posjetivši u više navrata lokalitet Kazani, oni su insistirali da se izgradi spomen-obilježje na vrlo nepristupačom dijelu Trebevića – Kazani, a da se u centralnom dijelu Sarajeva podigne spomenik ubijenim građanima Sarajeva, koje je Topalović pobio ratne 1993. godine.

Najnovija inicijativa u tom pogledu stigla je ovih dana od Sarajke Slobodanke Macanović, kćerke jednog od žrtava na Kazanima, Radoslava Komljenac. Slobodanka je uputila pismo gradonačelnici Benjamini Karić.

„Napominjući da su „od samog zločina pa do danas Kazani ostali tamni oblak iznad Sarajeva, koji je vidljiv samo porodicama žrtava“, ona dalje kaže da ,nažalost, mnogi građani Sarajeva a posebno mlađe generacije, uopšte ne primjećuju taj crni oblak, niti su čuli za zločine na Kazanima, što doprinosi kulturi poricanja i mržnje.  Iako podržavamo  obilježavanje jame na Kazanima kao masovne grobnice, što je cilj javnog poziva na koje reagujemo, ovdje bi smo voljeli ukazati na činjenicu da se radi o nepristupačnoj lokaciji koju je gotovo nemoguće urediti na način da ona bude pristupačna starijim građanima, prvenstveno porodicama žrtava. Stoga smatramo da je to samo djelimično rješenje, a ne dostojanstveno  sjećanje i spomenik na nevine žrtve. Takav pristup samo marginalizira žrtve, što je bio cilj zločinca, a što ne smije biti cilj Grada Sarajeva“, upozorava Macanovićeva, koja, pri tome, podsjeća na inicijativu roditelja ubijene djece Prijedora, koji od gradske vlasti traže da se spomenik ubijenoj djeci izgradi u centru Prijedora.

Srpsko građansko vijeće BiH – Pokret za ravnopravnost, koje još od 2000 godine istrajava na podizanju spomenika, smatra da ovakav stav Macanovićeve zaslužuje pažnju, da se podudara sa inicijativom gradonačelice Sarajeva Benjamine Karić i stavom Srpskog građanskog vijeća – Pokret za ravnopravnost u BiH, te da na njemu treba istrajavati.

(NovaSloboda.ba)                                                                                                                     

Agencije