Dok sudovi ruše nezakonite dozvole, institucije ih uporno iznova izdaju. Dok građani brane rijeku, vlast je iznova nudi investitorima. Slučaj mini hidroelektrane “Jovići” na rijeci Plivi postao je simbol borbe između javnog interesa i privatnog profita – i još jedan test da li pravna država u Republici Srpskoj zaista postoji ili samo glumi sopstvenu ulogu.
Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske krajem decembra 2025. godine ponovo je izdalo ekološku dozvolu za izgradnju mHE “Jovići”, instalisane snage 0,6 MW. I to po treći put. Prethodne dvije dozvole već su pale na sudu – poništene presudama Okružnog suda u Banjoj Luci nakon tužbi Opštine Šipovo, Fondacije ACT, Centra za životnu sredinu i građanske inicijative “Ne damo Plivu i Janj”.
Sud je jasno rekao: postupak je nezakonit. Nema plana remedijacije, nema dokaza o javnom interesu, nema poštovanja vrijednosti prirodnog područja. Pliva je prepoznata kao izuzetno vrijedan vodotok, čiji se potencijal već koristi kroz turizam, ribolov i zaštitu prirode – bez betoniranja, bez cijevi, bez trajnog oštećenja.
Posebno je naglašena činjenica da se svega nekoliko kilometara uzvodno nalaze jedni od najizdašnijih izvora pitke vode u Bosni i Hercegovini, potencijalno i u Evropi. I upravo na takvoj rijeci vlast vidi “razvoj”. Građani vide prijetnju.
Dodatno, prostorni plan Republike Srpske predviđa da područje Plive kod Šipova bude stavljeno pod režim zaštite kao prirodni pejzaž. Drugim riječima – rijeka koju planiraju zatvoriti u cijevi, na papiru je već predviđena za zaštitu. A u praksi – za investiciju.
Uprkos svim presudama i argumentima, Ministarstvo ponavlja isti potez. I time šalje poruku: sudske odluke mogu se ignorisati, zakoni se mogu rastezati, ali interes investitora ne smije stati.
Građani, međutim, ne odustaju. Fondacija ACT i lokalna inicijativa “Čuvari i ljubitelji prirodnih bogatstava Šipova” najavili su novu tužbu. Treću. I poručuju: borba se nastavlja dok god Pliva teče slobodno.
Otpor traje godinama. Protest u Šipovu u proljeće 2025. okupio je više od 500 ljudi iz Šipova, Jajca i okolnih mjesta. Poruka je bila jasna: rijeke nisu privatna imovina. One su zajedničko naslijeđe.
Iz Centra za životnu sredinu upozoravaju da “Jovići” nisu izuzetak, već obrazac. Na desetine lokacija širom Republike Srpske i dalje se nalazi pod prijetnjom izgradnje hidroelektrana, često na osnovu zastarjelih i netransparentnih koncesija. Za razliku od Federacije BiH, u Republici Srpskoj još uvijek ne postoji zakonska zabrana gradnje novih mini hidroelektrana.
Zato borba za Plivu nije samo lokalna priča. Ona je pitanje budućnosti upravljanja prirodnim resursima, pitanje poštovanja sudova i pitanje da li građani imaju pravo odlučivati o prostoru u kojem žive.
Pliva još teče slobodna. A dok god teče – ima ko da je brani.
(Jajce Online)
