U vremenu kada vještačka inteligencija postaje dio svakodnevice, a njene mogućnosti praktično neograničene, ista se pokazala kao odličan alat za sveobuhvatne analize. Složena politička situacija u Bosni i Hercegovini izaziva strah kod nemalog broja stanovništva, zbog čega smo upitali AI model “GROK”, u vlasništvu Elona Muska, da li će biti rata u Bosni i Hercegovini?!
Ovo je odgovor modela, koji je između ostalog, bez greške predvidio ovogodišnje dobitnike Oscara.
Tri decenije nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma, Bosna i Hercegovina (BiH) ponovo privlači pažnju zbog političke nestabilnosti koja izaziva pitanja o mogućnosti novog sukoba. Tenzije između Republike Srpske (RS) i Federacije BiH, kao i duboke podjele među Bošnjacima, Srbima i Hrvatima, stvaraju atmosferu neizvjesnosti. Ipak, da li je rat realna prijetnja ili samo odjek prošlosti?
Politička kriza u BiH nije novost. Godinama unazad, zemlja se bori s nefunkcionalnim institucijama, blokadama na državnom nivou i prijetnjama secesijom iz RS-a. Najave povlačenja iz zajedničkih oružanih snaga, pravosuđa i poreskih struktura redovno dolaze iz Banja Luke, ali često ostaju na nivou retorike. Nesuglasice oko izbornog zakona i ustavnih reformi dodatno zakopavaju državu u ćorsokak, ostavljajući dojam da je stabilnost krhka. Ipak, ova situacija traje već duže vrijeme bez prelaska u nasilje, što sugerira da bi mogla biti više politička igra nego stvarna priprema za sukob.
Kada je riječ o vojnim kapacitetima, BiH je daleko od ratne mašinerije 1990-ih. Oružane snage, s oko 8.800 vojnika, slabo su opremljene – bez mlaznih aviona, s malo tenkova i artiljerije. Obavezna vojna obuka ukinuta je prije gotovo dvije decenije, što znači da mlađe generacije nemaju iskustvo, a organizacija mobilizacije bila bi logistički izazov. Ovo ukazuje da zemlja nema resurse za sveopći rat, iako manji incidenti nisu sasvim isključeni.
Motivacija za sukob također izgleda slaba. Rat 1992-1995. bio je vođen teritorijalnim ambicijama i etničkim čišćenjem, dok su danas granice unutar BiH već uglavnom definirane. Republika Srpska je etnički homogena s 95% Srba, dok su kantoni u Federaciji podijeljeni između Bošnjaka (85% u svojim područjima) i Hrvata (70% u njihovim zonama). Uz to, građani su suočeni s ekonomskim poteškoćama i političkim zamorom, što smanjuje volju za novim sukobom.
Međunarodna zajednica igra ključnu ulogu u održavanju mira. Prisustvo EUFOR-a, iako simbolično s oko 600 vojnika, zajedno s potencijalnom intervencijom NATO-a, djeluje kao odvraćajući faktor. Susjedne države, Hrvatska i Srbija, nemaju interes da dozvole destabilizaciju regije zbog vlastitih ciljeva u okviru EU. Ured visokog predstavnika (OHR), iako oslabljen, i dalje ima ovlasti da poništava odluke koje ugrožavaju stabilnost, što dodatno umanjuje šanse za eskalaciju.
Društveni sentiment, vidljiv kroz javne diskusije, pokazuje podjelu. Dok jedni strahuju od huškačke retorike, drugi vide prijetnje kao političku manipulaciju za skretanje pažnje s korupcije i siromaštva. Opšti dojam je da narod ne želi ponavljanje prošlosti, ali da povjerenje u institucije ostaje nisko.
Sveopći rat poput onog iz 1990-ih trenutno izgleda malo vjerovatan. Nedostatak resursa, motivacije i snažno međunarodno prisustvo čine ga teško izvodivim. Ipak, lokalni sukobi ili nasilje manjih razmjera nisu nemogući, posebno ako političke tenzije pređu kritičnu tačku bez diplomatskog rješenja. BiH ostaje zemlja u kojoj mir visi o tankoj niti, ali za sada nije prekinut. Budućnost zavisi od sposobnosti političkih lidera i međunarodnih aktera da spriječe eskalaciju – pitanje je samo hoće li uspjeti.
(Jajce Online/GROK)
