Značajni gubici pčelinjih društava širom Bosne i Hercegovine izazvali su ozbiljnu zabrinutost među pčelarima. Iako je stanje u BiH u poređenju sa susjednim zemljama nešto povoljnije, uzroci velikog pomora pčela su višestruki, a rješenja još uvijek nisu na vidiku.
Pčelari širom Bosne i Hercegovine suočavaju se s katastrofalnim gubicima pčelinjih društava. Izuzetak nije ni Semberija, gdje se gubici kreću od 50 do čak 90%
“Semberija je jedno od tih područja koje je bilo pogođeno prije svega prošle godine onom strašnom sušom, kad je pčelama najpotrebniji bio polen on je izostao, a ta polenska paša je za pčele najbitnija. Nije bilo polena, nismo imali dovoljno, jedan od razloga je što je pčelama životni vijek skraćen i nisu mogle da dožive da iznesu novu generaciju”, ističe pčelar Bojan Nešković za BHRT.
Gubici društava
Uz nedostatak polena, klimatske promjene, virusne i parazitske infekcije, ali i ulazak slabijih pčela u zimu samo su neki od brojnih razloga gubitaka pčelinjih društava sa kojim su se ovoga.
“Imao sam i ja gubitaka ali nekih 10 do 12 posto društava je uginulo. Mi svi smo malo bolećivi kad zazimljavamo i ostavimo i društva koja su slabija a nadamo se neće zima biti jaka, međutim, jedno 4 do 5 društava je uginulo”, kaže pčelar Miladin Tešić.
Cijela situacija mogla bi se, kažu, odraziti i na cijenu meda. Najskuplji med trenutno plaćaju u Hercegovini, a najniža cijena meda, od 20 do 25 maraka za kilogram, je u Semberiji.
“Jako će loše da se odrazi za pčelarstvo jena prosto katastrofa za pčelare kako će se odraziti na cijenu meda ne znam, jer pitanje je koliko će biti meda sa takvim nedostatkom pčelinjih društava”, smatra Nešković.
Pćelari nisu optimisti
“Bilo je te voćne paše, pčele su nešto donijele ima nešto meda voćnog koji nismo vrcali čekamo da vidimo hoće li biti šta od bagrema”, dodaje Tešić.
Pčelari kažu da je prošla godina bila jedna od najgorih i da su pčele preživjele zahvaljujući prihrani. Nisu optimisti ni da će u ovoj sezoni imati bolji ishod.
