Paviljon BiH na 61. Venecijanskom bijenalu: Lokalna dubina i međunarodna širina

Objavljeno: 2. Marta 2026.
jajce-online_Paviljon BiH na 61. Venecijanskom bijenalu: Lokalna dubina i međunarodna širina

Rad “Domus Diasporica” Mladena Bundala ove godine od 9. maja do 22. novembra biće izložen u palati Malipiero kao predstavnik Bosne i Hercegovine na prestižnom 61. Bijenalu vizuelne umjetnosti u Veneciji.

Izložba objedinjuje različite medijume: crteže, gravure, filmove, fotografije, tekstove, a temom se nadovezuje na prethodne Bundalove radove, film “Svaki put kad odeš, ponovo se rađaš” i izložbu “Dolasci – Polasci”, koje je umjetnik predstavio na našem prostoru u protekle dvije ili tri godine. Jasno, ovaj put je riječ o još složenijoj formi, a iza Bundala produkcijski stoji Muzej savremene umjetnosti Republike Srpske (MSU RS), i njihov kustoski tim na čelu s Isidorom Banjac.

Tu je, svakako, i stari Bundalov saradnik Zoran Galić, producent i osnivač Produkcijske kuće “Vizart”, koja će stati iza video-materijala ove multimedijalne izložbe, a finansijska sredstva će obezbijediti Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske i Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine.

Na ovogodišnjem Venecijanskom bijenalu, koje će biti održano pod sloganom “U molskom ključu”, učestvovaće više od 90 zemalja svijeta, a lokacija Paviljona Bosne i Hercegovine tokom šest mjeseci tekuće godine, iako udaljenija od Đardina i Arsenala, gdje jedna pored druge izlaže većina zemalja, nalaziće se u atraktivnom dijelu Venecije uz Veliki kanal u pomenutoj palati Malipijero.

Pored toga što je ova palata istorijski poznata po tome što se u njoj rodio Đakomo Kazanova (1725-1798), čuveni italijanski avanturista i pisac, za Bosnu i Hercegovinu i Republiku Srpsku u novijoj istoriji ona ima dodatni značaj.

Tu je Muzej savremene umjetnosti Republike Srpske, kao nosilac projekta, predstavio prethodna dva Paviljona BiH, učesnika najprestižnije ili jedne od najprestižnijih svjetskih izložbi, odnosno festivala savremene umjetnosti.

Riječ je, dakako, o radovima “Vrt uživanja” Mladena Miljanovića i “Univerzitet katastrofe” Radenka Milaka, koje je publika u Veneciji imala priliku da pogleda 2013. i 2017. godine. Bundalova izložba, dakle, treća je po redu kojom MSU RS pravi veliki iskorak ka svjetskoj pozornici vizuelne umjetnosti.

O radu “Domus Diasporica”, na kojem Bundalo uz pomoć saradnika još vrijedno radi, nedavno je bilo riječi upravo u prostorijama MSU RS, gdje su novinari i šira publika stvorili sliku o čemu će biti riječ.

“Projekat ‘Domus Diasporica’ istražuje pitanja migracije, pripadnosti i identiteta, preispitujući pojam doma kao dinamičnu i slojevitu kategoriju savremenog života. Kroz film, fotografiju, crtež i prostorno-specifične instalacije Bundalo nudi intiman, ali univerzalno čitljiv umjetnički odgovor na izazove savremenog globalizovanog svijeta, u skladu sa konceptom ovogodišnjeg Bijenala koji akcenat stavlja na suptilna i nijansirana čitanja stvarnosti”, rečeno je u MSU RS, prilikom predstavljanja rada.

“Projekat ‘Domus Diasporica’ Mladena Bundala predstavlja konceptualno zrelu i promišljenu umjetničku cjelinu. Bundalo kroz film, fotografiju i instalaciju istražuje pitanja doma, migracije i identiteta, polazeći od ličnog iskustva koje prerasta u univerzalnu, savremenu temu. Upravo ta suptilnost i analitičnost njegovog pristupa čini ovaj projekat snažnim odgovorom na koncept ovogodišnjeg Bijenala. Uvjerena sam da će Paviljon Bosne i Hercegovine u palati Malipijero u Veneciji biti prepoznat kao relevantan i profesionalno artikulisan doprinos savremenoj umjetničkoj sceni”, kazala je Sarita Vujković, direktorica MSU RS.

O iskustvu saradnje sa Bundalom Isidora Banjac, kustoskinja izložbe, kaže da je ovo vrlo važno iskustvo za nju kao kustoskinju, te da joj je zadovoljstvo što svoju saradnju sa Mladenom, koja je počela prije skoro tri godine, nastavlja i na ovom projektu.

“Tema ovogodišnjeg Bijenala, koju je koncipirala kustoskinja Kojo Kou, nosi poetičan naziv, preuzet iz muzičke umjetnosti, ‘U molskom ključu’, stavlja fokus na marginalizovane narative, lične, suptilne priče, koje imaju snagu da preoblikuju i isprovociraju novu perspektivu pogleda na svijet. Sa tom idejom osmislili smo i koncipirali naš projekat ‘Domus Diasporica’, koji kroz radove Mladena Bundala povezuje priču o domu kao osnovnoj potrebi ljudi, o iskustvima koja utiču na izgradnju naših individualnih identiteta, o osjećanju pripadanja, čije je uporište prvenstveno Mladenovo vlastito iskustvo života u dijaspori i njegov odnos i shvatanje doma”, navela je Isidora Banjac.

Sam umjetnik Mladen Bundalo zahvalio je kako čelnicima MSU RS, tako i svim saradnicima koji će raditi na ovom projektu.

“Moja glavna motivacija je da sam istražim i shvatim koja je to pozicija dijaspore u svijetu i da istražim tezu da dom ne mora biti na jednom mjestu, već da sami sebi damo priliku i prostor da prihvatimo da je moguće imati više domova. Budući da sa nama rade saradnici iz različitih dijelova svijeta, nekako shvatam da naš paviljon ima lokalnu dubinu, a međunarodnu širinu”, istakao je Bundalo, koji inače za sebe često kaže da je kulturni migrant, s obzirom na to da je rođen u Prijedoru, da se školovao u Banjaluci i Brnu, a da trenutno živi u Briselu.

Zoran Galić, producent, dodao je da bi se nakon gotovo decenije izuzetno uspješne saradnje sa Mladenom Bundalom lako mogao stvoriti lažni osjećaj da je odabir njegovog projekta “Domus Diasporica” kao zvaničnog predstavnika Bosne i Hercegovine na 61. Venecijanskom bijenalu logičan sljedeći korak.

“Međutim, nijedna logika nema utemeljenje u realnosti bez sistema koji stoji iza nje. Iako u mom svijetu sve kreće od umjetnika, jednako važna tačka ovog uspjeha su zdrava saradnja i povjerenje tima Muzeja savremene umjetnosti Republike Srpske i Sarite Vujković, komesarke ovogodišnjeg paviljona Bosne i Hercegovine, kao i podrška Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske i Ministarstva civilnih poslova BiH, koja je omogućila da kultura, institucije i umjetnik budu na istoj strani. To je za nas istovremeno obaveza i odgovornost da na najbolji način predstavimo Mladena, njegov rad i prostor iz kojeg dolazimo”, zaključio je Galić.

Podijeli članak:

Pročitajte još članaka

Poveznica kopirana