Search
Close this search box.

Ova mala sela u BiH prkose gradskim destinacijama – Evo i zašto!

Podijeli članak:

Mirno okruženje bez buke, odmor u prirodi i uživanje u domaćoj, zdravoj hrani prednosti su koje seoski turizam u BiH nudi turistima koji se sve češće odlučuju za odmor na selu.

Pa, iako bitan faktor u razvoju i očuvanju seoskih područja, lokalnog identiteta, tradicije i običaja u našoj zemlji, ruralni turizam još uvijek nije dostigao svoj maksimum. Izdvajanja lokalnih zajednica u Bosni i Hercegovini za razvoj ruralnog turizma još uvijek su skromna.

Potencijali  veliki ,  ali  gotovo  nedovoljno iskorišteni

Potencijala ima, ideja u većini lokalnih zajednica postoji, ali su neophodna ulaganja i veći angažman lokalnih zajednica da bi ovaj vid turizma u potpunosti zaživio, kažu nam turistički radnici.

“U poslednje dvije godine, posebno nakon pandemije korona virusa, seoski turizam je sve zastupljeniji u Semberiji i Majevici. Iako još nije doživio potpunu ekspanziju, turisti se sve više okreću ruralnom turizmu, žele mir, prirodu i domaću hranu. Sve je više individualnih domaćinstava, gdje su se porodice okrenule ka ovom vidu turizma. Od uzgoja domaćih proizvoda, magarećeg i kozjeg mlijeka, zdrave, organske hrane, tradicionalne kuhinje, do otvaranja etno restorana i izletišta gdje se okupljaju turisti. Često na našim izletištima imamo goste iz susjednih zemalja, iz Srbije i Slovenije, koji ne žele ništa drugo sem da provedu dan tamo, uz domaću rakiju i hranu. Čak i restorani svoju ponudu sve više prilagođavaju gostima gdje iz sopstvaenog proizvodnog programa spremnaju stara domaća jela po tradicionalnoj recepturi” , kaže za Buku Dragan Tešić portparol Turističke organizacije Grada Bijeljina.

Međutim, za kreiranje adekvatne strategije nedostaju sistemski podaci o broju seoskih domaćinstava koja se bave ovom vrstom turizma, investicijama i doprinosu sektora BDP-u.

main image

Ruralni  razvoj –  neiskorištena  šansa

Negativan uticaj na razvoj seoskog turizma čine demografske prilike, obzirom da su bh sela većinom demografski stara. Ipak ukoliko bi nadležni, kroz stvaranje mogućnosti za investicije, unaprijedili ruralni turizam stvorio bi se povoljan ambijent da seoska područja koja samostalno nemaju kapital za ovakav vid razvoja, obogate svoju ponudu, ulože u uređenje biciklističkih, kao i staza za šetnju,te u okviru svojih domaćinstava ponude smještajne kapacitete i na taj način, ujedno, dobiju i priliku za samozapošljavanje.

Iz ministarstva trgovine i turizma Republike Srpske podjsećaju da su od 1. marta 2024. godine stupili na snagu Pravilnik o postupku kategorizacije ugostiteljskih objekata vrste hostel i objekat seoskog turizma i Pravilnik o izgledu i sadržaju standardnih ploča za označavanje kategorije ugostiteljskih objekata vrste hostel i objekat seoskog turizma kojima se bliže propisuje postupak kategorizacije ugostiteljskih objekata za smještaj vrste hostel i objekat seoskog turizma, te izgled i sadržaj standardnih ploča za označavanje ove kategorije ugostiteljskog objekta.

main image

NacrtZakonaoboravišnojtaksi

Narodna skupština Republika Srpske usvojila je u sklopu 9. redovne sjednice Nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o boravišnoj taksi, uz Zaključak o upućivanju ovog nacrta zakona u javnu raspravu koja će biti sprovedena u roku od 30 dana.

Nacrtom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o boravišnoj taksi, povećava se zakonski raspon visine boravišne takse, a odluku o visini boravišne takse i dalje donosi jedinica lokalne samouprave uz prethodno pribavljeno mišljenje Privredne komore Republike Srpske. Cilj predloženih izmjena visine boravišne takse jeste da se osigura ekvivalentnost između pruženih usluga i plaćene boravišne takse , navode iz Ministarstva trgovine i turizma RS.

Nacrtom se predviđa i da od 1. januara 2025. godine pružaoci ugostiteljskih usluga u objektima seoskog turizma postanu obveznici plaćanja boravišne takse po svakom ostvarenom noćenju, dok su dosadašnjim zakonskim rješenjem ti pružaoci usluga su bili izuzeti iz sistema plaćanja boravišne takse.

Veza  između  poljoprivrede  i  turizma

Bavljenje seoskim turizmom domaćinima omogućava zapošljavanje svih članova domaćinstva, kao i prodaju poljoprivrednih proizvoda i namirnica koje su sami proizveli.

Uspostavljanje veze između poljoprivrede i turizma može postati jedna od bitnih uslužnih djelatnosti, ujedno to je i šansa za opstanak malih poljoprivrednih gazdinstava. Za ovaj vid saradnje zainteresovani su i domaći proizvođači hrane.

Četvorogodišnji projekat “EU for AGRI” – Podrška EU za konkurentnost poljoprivrede i ruralni razvoj u BiH, koji sa 20 miliona eura finansiraju EU, UNDP-i i Češka razvojna agencija ima za cilj  modernizaciju poljoprivredno-prehrambenog sektora, zadržavanje postojećih i otvaranje novih radnih mjesta u poljoprivrednom sektoru.

“Na svom imanju potpuno zdravo i prirodno uzgajam sezonsko povrće. Veoma često nisam u prilici prodati sve ono što proizvedem, saradnja sa privrednicima iz oblasti ugostiteljstva mnogo bi nam značila. Vjerujem da su i njihove potrebe za domaćim proizvodima velike, te bi smo lako mogli naći dogovor. Mislim da lokalne zajednice treba da rade na tome da nas, proizvođače, nekako uvežu sa privrednicima radi obostrane koristi i saradnje”, kaže proizvođač Stevo Lazić.

Strategija ruralnog  razvoja  BiH

Ipak, značajna finansijska sredstva iz pretpristupnih fondova Evropske unije  proteklih su godina ostala neiskorištena jer bh. poljoprivrednici nisu bili edukovani da pripreme kvalitetne projekte.

“Mi imamo pristupne fondove EU, ali niko nam nije objasnio kako da dođemo do tih sredstava, a to bi mnogo značilo poljoprivrednim proizvođačima. To su bespovratna sredstva koja mogu direktno da idu u razvoj sela, u proizvodnju”, kažu za Buku u Udruženju poljoprivrednih proizvođača Semberije.

Evropska unija daje ogroman novac za poljoprivredu  i uopšte ruralni razvoj, ali BiH nema državno ministarstvo poljoprivrede, zbog čega je put do EU fondova otežan..”BiH je, trenutno, negdje na 30% od EU prosjeka, kada gledamo bruto dohodak po glavi stanovnika, a za članstvo u EU ne bi trebalo da bude ispod  70% dostignutog evropskog prosjeka u tom pogledu. Međutim, naši političari nekako uvijek politiku i političke ciljeve stavljaju iznad ekonomskih, a kada pretpostavite ekonomske političkim ciljevima, nađe se i prostor za nesporazume, kašnjenja, nepovlačenja sredstava i onda immao situaciju da investitori preusmjeravaju sredstva ka onima gdje takvih tenzija nema. I to utiče na privredno stanje u zemlji i sveopšti ekonomski ambijent”, kaže za Buku ekonomista Milenko Stanić.

 

 

(Buka)

Podijeli članak:

Drugi su čitali

Pročitajte još članaka

Vlasti u Grčkoj jučer su zatvorili arheološki lokalitet Akropolj, jer je tu zemlju zahvatio...

Novi izvještaj Boston Consulting Group, The Network i The Stepstone Group, a u koji...

Netflixov šestodijelni dokumentarac “Hitler and the Nazis: Evil on Trial” postavlja pitanje da li...

Bh. nogometni reprezentativac Amar Dedić jedna je od želja italijanskog prvoligaša Napolija koji je...

Osigurati transparentnost finansiranja političkih stranaka u Bosni i Hercegovini. Tako glasi jedan od 14...

Policija u Doboju sumnjiči najmanje dva izvršioca za krivično djelo teška krađa nad privrednim...