Mladi Europljani od 15 do 29 godina studiraju ili rade izvan zemlje u kojoj su rođeni. Ali nije vrijeme za bezbrižne zabave za mlade u Europi, piše Europska novinska redakcija (ENR) u kojoj je i Hina. Što mlade ljude potiče da se spakiraju i napuste svoju zemlju rođenja?
Prema podacima Eurostata iz 2023., 14,2 posto mladih u dobi od 15 do 29 godina rođeno je izvan zemlje u kojoj trenutačno boravi, a 11,9 posto živjelo je u zemlji u kojoj nema državljanstvo. Razlozi su poprilično slični posvuda – ekonomske poteškoće i percipirani nedostatak prilika. To vrijedi za građane EU-a i za one koji to nisu. Portugalski sociolog Rui Pena Pires rekao je da su migracija mladih i odljev mozgova u njegovoj zemlji prouzročeni niskim plaćama i stambenom krizom. Oko 30 posto ljudi između 15 i 39 godina emigrira, pokazuju portugalski podaci. Slično je u Sloveniji, mladi kao glavne izvore nezadovoljstva ističu nestašicu stambenog prostora, nesigurne ekonomske okolnosti, niske plaće i nedostatak prilika za karijeru – iako često hvale kvalitetu života u svojoj zemlji.
U 2023. je oko 1500 Slovenaca u dobi od 15 do 29 godina napustilo zemlju. I u susjednoj Italiji mladi razmišljaju o budućnosti u inozemstvu. Više od 300.000 Talijana koji su se u posljednjih deset godina nastanili u inozemstvu učinilo je to u dobi od 25 do 34 godine, a i u Bugarskoj između osam i 10 posto mladih odlazi studirati u inozemstvo, većinom u Nizozemsku, Belgiju, Italiju i Španjolsku. Među 373.935 osoba koje su se od 2014. do 2023. iselile iz Hrvatske, najveća skupina bila je u dobi od 20 do 39 godina, prema podacima DZS-a.
Sama Europska unija bila je glavni pokretač poticanja mobilnosti među mladima. Najpoznatiji EU program je Erasmus+, uspostavljen 1987. kao program razmjene studenata u visokom obrazovanju. Otad je u njemu sudjelovalo oko 16 milijuna osoba, a u međuvremenu se proširio i uključio pripravnike, mlade radnike ili sportske trenere, među ostalima.
