Iskorištavanje šuma i rudnih bogatstava izvor je profita za sve zainteresovane strane u BiH, međutim onima koji su nadležni nad resursima često je i to malo, pa se pribjegava donošenju raznih nameta koji su u većini primjera čak i neustavni. Kako nema krovnog zakona, sve se odvija na kantonalnom nivou, pa svaki od njih ima svoj zakon o šumama i javno preduzeće koje njima upravlja.
PRIVREDA PLAĆA
Osnivači tih preduzeća su kantonalne skupštine i one su te koje “izmišljaju” razne namete i njima pune budžete.
– Veliki je problem kada Ustavni sud Federacije BiH kaže da su takvi zakoni i te naknade neustavni, jer onda se ne pribjegava izmjenama zakona i slično, nego takvi zakoni prestaju važiti, kazao nam je Azhar Sejarić, poslanik USK-a i delegat NiP-a u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH.
On je autor inicijative u Skupštini USK-a o tome da se ukine jedna takva naknada za “općekorisne funkcije šuma”, po kojoj privrednici u Krajini na osnovu zakona o šumama ovom kantonu uplate oko pola miliona maraka.
Isti slučaj imala je i Kantonalna skupština u Sarajevu, koja je ukinula svoju naknadu za općekorisne funkcije šuma, a koju su plaćali svi, od firmi koje sijeku šume, preko pilana, sušara drveta, proizvođača, pa čak i do prodajnih salona namještaja. Ukupni godišnji prihod od te naknade u Sarajevu bio je oko pet miliona, jer Sarajevo ima više pravnih lica, iako USK ima daleko veće šumsko bogatstvo.
– Slično je svugdje, ali prihod u USK-u trebalo bi da ide za općekorisne funkcije šuma, ali ne ide, nego završava u pokrivanju plata ljudima u Kantonalnoj upravi za šumarstvo, preduzeću koje je formirano da kontroliše eksploataciju šumskog resursa. To je apsurd. Niko ne želi da se tim ljudima skidaju plaće, nego da privrednici prestanu plaćati gluposti. Prihod od naknade nije toliko značajan za budžet Kantona koji bez problema može preuzeti tu obavezu, rekao nam je Sejarić.
Jedna po jedna ovakva inicijativa u kantonima mogla bi dovesti do lančane reakcije, da se konačno aktivira Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva Federacije BiH, koje je davno moralo u proceduru uputiti federalni zakon o šumama, budući da takav akt od 2011. godine ne postoji.
– Razočaran sam što se još ništa po tom pitanju ne poduzima. Ima više zakona koji su zakočeni, ali zakon o koncesijama je Pandorina kutija, a ni time se niko ne bavi. Svake godine milijarde maraka, umjesto u budžetu, završe u tuđim džepovima. Sve drugo, pa čak i šume, za ovo je buranija, smatra bivši federalni parlamentarac iz SDP-a Željko Mirković.
Što se tiče Sejarićeve inicijative, on ju je spremio dok je NiP u Krajini bio opozicija, ali nije želio rizikovati da bude odbijen, pa da onda čeka šest mjeseci. Nova većina možda je uskoro i usvoji.
Argument za neustavnost ovakvih naknada kantoni mogu naći u presudi Ustavnog suda Federacije BiH u slučaju sa Šumama u Livnu.
– Općinsko vijeće Livno nije moglo propisati plaćanje posebnih taksi za finansiranje, kako je navedeno u odluci, pogotovo što Zakonom o pripadnostima javnih prihoda FBiH nije utvrđeno pravo Federacije, kantona i općina na javne prihode, poreze i takse iz ukupnog prihoda pravne osobe, navedeno je u presudi iz 2005. godine.
U međuvremenu, kantoni mogu i moraju mijenjati svoje zakone.
Zakon o šumama u Zeničko-dobojskom kantonu donesen je 2013. godine. Prema riječima Anera Omeragića, pomoćnika kantonalnog ministra za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo, uskoro bi se pred poslanicima trebale naći izmjene i dopune ovog akta.
– Poznato je da je federalni zakon stavljen van snage, da ga još nemamo. Željno očekujemo da ga usvoje. Postoji odluka federalne Vlade koju i mi primjenjujemo kroz naš zakon, a vezana je za pretvorbu šumskog zemljišta u građevinsko. Kao i svaki zakon, i ovaj ima nedostataka. Ušli smo u proceduru izmjene i dopune zakona, rekao nam je Omeragić.
VIŠE PRIJEDLOGA
Dodao je kako imaju primjedbe ljudi iz Šumsko-privrednog društva ZDK-a, a koje se uglavnom odnose na rokove kojim su oni vezani. Njima je Vlada ZDK-a odlukom dala da upravljaju i gospodare državnim šumama u ovom dijelu BiH. Prijedloge izmjena i dopuna Zakona o šumama u ZDK-u, osim ŠPD-a, dali su Kantonalna uprava za šumarstvo, Kantonalna uprava za inspekcijske poslove i resorno kantonalno ministarstvo.
Koordiniranim pristupom može se doći do kvalitetnijih rješenja na kantonalnim nivoima, ali i dalje ostaje neizbježan posao da se dođe do krovnog zakona o šumama na nivou FBiH.
(oslobodjenje.ba)
