Rijeka Pliva, jedna od najljepših i najznačajnijih vodenih arterija u Bosni i Hercegovini, suočava se s ozbiljnim prijetnjama duž svog toka – od slavnog vodopada u Jajcu pa sve do svojih krških izvora u visoravni iznad Šipova i Mrkonjić Grada. Ova rijeka nije samo prirodni biser i jedan od najvećih izvora pitke vode u ovom dijelu Europe – ona je i ekosustav, kulturni identitet i potencijal za održivi turizam. No, posljednjih godina njezin gornji i srednji tok postao je poprište sukoba između kratkoročnih privatnih interesa i dugoročne zaštite prirode, piše Jajce Online.
Uništenje i betoniranje Plive u Jajcu – od sedrenih pragova do vodopada
Najvidljiviji i najkontroverzniji zahvati dogodili su se upravo na ušću Plive u Vrbas – u srcu Jajca. Godinama se vodopad i sedreni pragovi u koritu rijeke suočavaju s erozijom, oštećenjima od poplava i ljudskim intervencijama. Od 2010-ih pa nadalje provedena je opsežna sanacija korita i vodopada, koja je uključivala izgradnju više betonskih pragova (prema nekim projektima čak 13 pragova, od kojih je većina realizirana).
Ovi zahvati, iako su službeno predstavljeni kao „spašavanje vodopada“ i zaštita od daljnje erozije, izazvali su žestoke reakcije javnosti. Mnogi građani Jajca i stručnjaci smatraju da je masovno betoniranje prirodnog sedrenog korita nepovratno izmijenilo izgled i dinamiku Plive: sedrotvorni procesi su usporeni ili onemogućeni, prirodni slapovi su djelomično izgubili autentičnost, a estetski dojam – koji je stoljećima bio zaštitni znak grada – ozbiljno je narušen. Umjesto živog, sedrenog krajolika, dijelovi korita pretvoreni su u betonske stepenice i pragove, što je dovelo do optužbi za devastaciju prirode pod krinkom sanacije.
Već 2015. godine Al Jazeera Balkans izvještavala je o sukobu između „spašavanja“ i „devastacije“, a slični stavovi ponavljali su se i kasnije – 2021. i 2024. godine, kada su se pojavile nove kritike na način izvođenja radova i izostanak pravih alternativa (npr. ekološki prihvatljivije metode stabilizacije sedre).
Prije dvije godine o ovom problemu razgovarali smo s akademikom dr. sc. Murizom Špahićem, koji je tada jasno upozorio da betonske kaskade ne smiju zamijeniti prirodnu sedru na Plivi.
Akademik Spahić upozorava: Betonske kaskade ne bi smjele zamijeniti sedru u Plivi
Divlja gradnja u zaštićenoj zoni Plivskih jezera
Pritisak nije zaobišao ni gornji dio toka – Plivska jezera i njihovu okolinu, koja predstavljaju jedan od najvrijednijih dijelova cijelog sustava. Unatoč statusu zaštićenog područja (ili barem dijelova koji su predviđeni za zaštitu pejzaža Plive, prema nacrtima Agencije za kulturno-povijesnu i prirodnu baštinu Jajca iz 2026.), u zoni jezera i uz obale Plive godinama se bilježi divlja gradnja: nelegalni objekti, vikendice, ugostiteljski sadržaji i privatne intervencije u obalnom pojasu.
Ovi zahvati često se izvode bez građevinskih dozvola, bez procjene utjecaja na okoliš i uz direktno narušavanje hidrologije i krajobraza. Betoniranje obala, nasipavanje, izgradnja pristupnih puteva i terasa dovode do erozije, zamućivanja vode i gubitka prirodnih staništa za ribe i vodene organizme. Protesti lokalnog stanovništva i ekoloških udruga (posebno u posljednjih nekoliko godina) ukazuju da se Plivska jezera – koja bi trebala biti perjanica eko-turizma – pretvaraju u nekontroliranu građevinsku zonu, sličnu onome što se dogodilo s mnogim drugim rijekama u BiH.
U općinama Jezero, Šipovo i Mrkonjić Grad svjedočimo dvostrukom pritisku: s jedne strane gradnja mini-hidroelektrana (mHE), s druge strane intenzivna geološka istraživanja koja najčešće najavljuju rudarske zahvate. Oba procesa direktno ugrožavaju hidrologiju, kraški sustav i biološku raznolikost Plive.
Mini-hidroelektrane – privid zelene energije
Unatoč rezolucijama lokalnih vlasti (primjerice, Šipovo je prije nekoliko godina usvojilo stav da na Plivi neće biti novih mHE), Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS i dalje izdaje ekološke dozvole. Najpoznatiji aktualni slučajevi su:
• MHE „Jovići“ (Šipovo) – dozvola izdana investitoru „Prirodna energija“ d.o.o.
• Šipovo, unatoč sudskim odlukama i protestima
• MHE „Kužo 1“ – predmet studije utjecaja na okoliš koja je pokazala značajne rizike za vodni režim
Građanske grupe poput „Čuvari Plive“ organizirale su više protesta (Šipovo 2024. i 2025.), prikupile tisuće potpisa i pokrenule tužbe. Jedan od ključnih argumenata je da mHE grade blizu izvorišnih dijelova, smanjuju biološki minimum protoka i dovode do gotovo potpunog isušivanja dijelova korita u ljetnim mjesecima – što je posebno pogubno za krški sustav Plive gdje su sedreni pragovi i sedrotvorna flora izuzetno osjetljivi.
Međunarodna iskustva i studije (npr. Fluvius Vienna i Center for Environment Banja Luka) pokazuju da male hidroelektrane u BiH već uništile stotine kilometara netaknutih vodotoka, a Pliva je među najugroženijima jer je još uvijek relativno očuvana.
Geološka istraživanja – uvod u rudarenje?
Istovremeno s pritiskom na mHE, u istom slivu (Jezero–Šipovo–Mrkonjić Grad) provedena su opsežna geološka istraživanja koja su izazvala još veći otpor građana. Kompanije poput Yugo Metals (prije Lykos Balkan Metals, australski investitor) istraživale su nalazišta bakra, olova, cinka, barita, srebra, a spominjani su i litij. Istraživanja su uključivala bušenja, sonde i trasiranje puteva – često bez valjanih dozvola ili uz kršenje procedura.
• U Jezeru su odbornici više puta zaustavljali radove (Sinjakovo), sud je 2025./2026. poništavao rješenja
• U Šipovu su mještani organizirali blokade i proteste (Volari, 2024.)
• U Mrkonjić Gradu je dio istraživanja odobren, što je izazvalo kritike zbog nekonzistentnosti lokalnih vlasti
Građani upozoravaju: svako bušenje u krškom području Plive može narušiti podzemne tokove, promijeniti smjer podzemnih voda i ugroziti sam izvor rijeke.
Ne damo Plivu: U Jezeru spriječene mašine, aktivisti traže reakciju institucija
Zašto Plivu moramo braniti – od vodopada do izvora
Pliva nije obična rijeka. Od Jajca do Šipova stvara sedrene barijere, jezera i slapove jedinstvene u svijetu. Njezini izvori na visoravni iznad Mrkonjić Grada hrane jedan od najkvalitetnijih vodotoka prve kategorije u BiH. Svaka intervencija – bilo da je riječ o turbinama koje presijecaju korito, betonskim pragovima koji guše sedru, divljoj gradnji uz jezera ili bušotinama koje mijenjaju hidrogeologiju – ima lančane posljedice nizvodno, sve do Jajca i dalje prema Vrbasu.
Postoje realne alternative: razvoj eko-turizma (rafting, ribolov, pješačenje uz Plivu), zaštita krajobraza u kategoriji „zaštićeno područje“ (već se spominje mogućnost proglašenja zaštićenog pejzaža Plive), te korištenje sunca i biomase umjesto devastacije vodotoka.
Pliva nije resurs za brzinsku zaradu – ona je nasljeđe. Ako je sada ne zaštitimo, generacije poslije nas neće imati priliku vidjeti Plivu kakvu mi još uvijek pamtimo: kristalno čistu, živu i slobodnu.
Vrijeme je da se odbranimo Plivu – od vodopada do samog izvora. Jer kad Pliva presuši ili bude pretvorena u betonski kanal, neće biti samo rijeka manje – bit će nas manje.
(Jajce Online)
