Search
Close this search box.

„Obračuni“ u virtuelnom prostoru kao sredstvo za sticanje profita

Podijeli članak:

Nacionalizam u virtuelnom prostoru je recentni fenomen koji je uhvatio svoj korijen i na balkanskom prostoru, pri čemu su platforme poput Tik Toka i YouTubea pružile gotovo neograničen prostor za distribuciju ovakvih sadržaja. Ono što jeste činjenica je da većina kreatora ovih sadržaja pripada generaciji Z (osobe rođene između 1997. i 2011. godine), iako naravno ima izuzetaka.

Specifičnost ove generacije je u tome što ona ne pamti doba bez interneta i virtuelne komunikacije kojoj su prilagodili svoj društveni ali i ekonomski život. Nacionalizam i prestiž tako postaju samo još jedan aspekt njihovog novog digitalnog postojanja. Odnosno ispoljavanja nacionalne mržnje, ili pak ponosa i časti, kako bi to rekli desničarski tik tokeri i youtuberi.

REGIONALNI ONLINE „RATOVI“

Riječ je sasvim novoj ekspresiji uglavnom etničkog identiteta, koju su pojedini teoretičari nazvali digitalnim nacionalizmom. Neke države imaju hiljade takozvanih „digitalnih vojnika“ koji služe u guranju oficijelnih narativa svojih vlada (najveće digitalne armije imaju Kina i Indija).

Kada je riječ o zemljama regije, ovi trendovi pokazuju da nacionalistički ili vjerski influenseri na našim prostorima djeluju uglavnom samostalno i decentralizovano, odnosno da generalno ne podržavaju neku određenu političku opciju, već opšti nacionalistički narativ.

Interesantno je da tako „domaći“ online ratovi imaju i svoju ekonomsku dimenziju, budući da mnogi digitalni borci zarađuju na ovim međuetničkim prepucavanjima putem monetizacije ovakvih sadržaja. Tako na Instagramu možemo naći klipove gdje mlade djevojke pjevaju sinhronizovano pjesme Thompsona ili Baje Malog Knindže, ogrnute u nacionalne zastave. Nacionalističke komentare i rasprave nikad ne brišu budući da im iste podižu rejting i gledanost.

Možda najpraćeniji digitalni okršaj svojevremeno bio je onaj između Mirze Hatića iz Sarajeva i Kristijana Golubovića iz Beograda. Riječ je o osobama koje imaju poduži kriminalni staž, a u međuvremenu su se pretvorili u regionalne internet zvijezde.

 

U jednom videu Hatić poziva Golubovića na organizovanu tuču u Sarajevu ili Beogradu, uz pomalo kontradiktornu izjavu da „jedu i piju i potuku se na livadi“. Ovi izazovi po nekom nepisanom pravilu nikada ne eskaliraju u realnost i radi se o dobro uštimanom performansu. Dinamika ovih internet sukoba je identična i uvijek ide istom putanjom – isprovociran sukob, eskalacija i deeskalacija.

U međuvremenu primat su preuzeli neki drugi, između ostalih i Amir Pašić Faćo, još jedan tik toker sa podebljim policijskim dosjeom (također se „kačio“ s Hatićem), na kojeg je pokušan i atentat. Pogotovo nakon pokušaja njegovog ubistva Faćo je aktivan na Tik Toku, na kojem redom, uglavnom neprimjerenim riječnikom i psovkama, proziva sve koje smatra odgovornim za pokušaj njegovog ubistva.

TOKENI, BITKOINI, PA PRAVI NOVAC

Još jedan zanimljiva pojava jeste (ne uvijek) politička korektnost u ovim sukobima, iako u svim naravno varniče iskre nacionalizma. Razlog ovoj „političkoj korektnosti“ jeste upravo monetizacija, budući da kreatori ovih sadržaja dobijaju tokene, tj. digitalne valute poput Bitcoina ili Ethereuma koje kasnije mogu da konvertuju u pravi novac, a svaki ekstremniji nacionalizam bi ih koštao fanova iz druge etničke skupine. Dakle, u pitanju je potpuno kapitalistički modus operandi koji nacionalizam iskorištava kao sredstvo za sticanje profita.

Interakcija na ovim platformama jako liči i donekle imitira interakciju koju imaju gejmerske online zajednice (igrice poput Counter strike i Second life gdje igrači razmjenjuju poruke, informacije ei dr.)

Tik Tok i YouTube nacionalistički obračuni se razlikuju od prethodno navedenih primjera jer svoj narativ crpe iz realnih dnevnopolitičkih prepucavanja na ovim prostorima. Ono što jeste problem je relativno velika popularnost ovakvih sadržaja i njihovo gotovo nekontrolisano dijeljenje, pogotovo kada se u obzir uzme gotovo nikakva regulacija sadržaja na Tik Toku.

Ovu pojavu ne treba isključivo pripisati rastu upotrebe društvenih mreža, budući da je ovaj digitalni nacionalizam samo nova forma onoga koji postoji u realnom svijetu, tako da mlađe generacije naprosto baštine i reinterpretiraju ono što su usvojili iz svoje sredine ili medija.

Foto: Na Thompsonovom fan pageu na Instagramu preovladava nacionaoistička i ustaška ikonografija

Još jedan bitan segment u konzumaciji ovakvih sadržaja jeste da ih njihov online karakter čini da se doimaju potpuno benignom društvenom pojavom, što je u najmanju ruku problematično, budući da ovakvi sadržaji mogu da budu plodno tlo za dalju radikalizaciju koja možda neće biti vidljiva na prvi pogled, ali definitivno može da oblikuje određene političke trendove.

Dakle, u vremenu kada se političke kampanje vode na Tik Toku i X-u (Twitter) nije nemoguće da online ratnici današnjice postanu budući politički lideri i svojevrsni trendseteri desnih političkih opcija, poput Donalda Trampa i Jaira Bolsonara. Upravo to nepostojanje distinkcije između reality pop kulture i ozbiljnog političkog angažmana treba da zabrine, jer možda u upravo u mladom Tik Tok ratniku leži potencijalni novi diktator.

 

 

 

(valterportal.ba)

Podijeli članak:

Drugi su čitali

Pročitajte još članaka

Bosna i Hercegovina bogata je rudom litijuma na čak sedam potencijalnih lokacija. Neka istraživanja...

Policijske snage Donje Austrije uhapsili su tročlanu bandu iz Srbije koja već više od...

Porez na prazne stanove tema je o kojoj se već neko vrijeme govori u...

Potražnja za nekretninama u Bosni i Hercegovini sve je veća, a tržište bilježi značajan...

Slovenija i Hrvatska su među najpoželjnijim destinacijama za rad među radnicima iz Bosne i...

Nakon što je u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine usvojen budžet institucija...