Pitanje je to koje se u posljednje vrijeme sve češće postavlja uslijed činjenice da se unutar BiH nije napravilo dovoljno kada govorimo o prilagodbi na novi porez koji naše tvrtke čeka od 1. siječnja iduće godine.
Mehanizam prekograničnog poravnanja emisija ugljika – CBAM u ovom je trenutku izazov broj jedan koji stoji pred bh. gospodarstvom zbog jednostavne činjenice da godinu dana prije početka njegove primjene u BiH nije napravljeno mnogo u smislu prilagodbe ovom novom porezu koji će EU naplaćivati za veliki broj proizvoda iz BiH.
U tom slučaju BiH bi mogla izgubiti pristup europskom tržištu, što bi na godišnjoj razini dovelo do gubitaka od više stotina milijuna eura, gubitka poslova, pada produktivnosti te, općenito govoreći, urušavanja životnog standarda. EU od siječnja 2026. namjerava početi primjenjivati Mehanizam prekograničnog usklađivanja (cijene) ugljika (CBAM), a njime će se oporezivati uvoz proizvoda u čijoj se proizvodnji emitira ugljik. Bit je da će, ako se BiH ne prilagodi ovom sustavu, tvrtke iz BiH plaćati porez u zemljama EU-a, ali će istodobno postati i manje konkurentne.
Što znači novi porez
Mehanizam za prilagodbu granica ugljika (CBAM) alat je EU-a za određivanje pravedne cijene ugljika koji se emitira tijekom proizvodnje robe s intenzivnim ugljikom koja ulazi u EU i za poticanje čišće industrijske proizvodnje u zemljama koje nisu članice EU-a. Za BiH to donosi dva scenarija. Prvi je u slučaju nepostojanja prilagodbe i znači da će tvrtke plaćati dodatni namet prilikom izvoza u EU. Drugi, onaj koji bi za BiH bio rješenje, je ulazak u CBAM sustav trgovanja. U tom slučaju tvrtke iz BiH će porez plaćati u BiH, što znači da novac ostaje u zemlji, a postat će dio posebnog fonda iz kojega će se onda financirati zelena energija. Onda će putem te zelene energije, kada se nome oplemene proizvodi, tvrtke iz BiH moći dobiti veće kvote za izvoz te će ostati konkurentne na postojećim tržištima.
Međutim, čini se kako će u ovoj priči bez gubitaka proći upravo one tvrtke koje u proizvodnji koriste isključivo energiju dobivenu korištenjem obnovljivih izbora energije, a što bi, s druge strane, mogla biti značajna prilika za rast konkurentnosti i bolju zastupljenost na tržištima Europske unije. Predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH dr. sc. Vjekoslav Vuković potvrdio je za Večernji list u nedavnom razgovoru kako je električna energija najosjetljivija industrija na primjenu bilo kojeg CO2 poreza. Upozorava i kako u tom kontekstu treba uzeti u obzir i nešto što se naziva efekt prelijevanja, a koji električna energija ima na gotovo sve industrije. Sve navedeno svakako je jasan signal kako je pred domaćim gospodarstvom iznimno velik izazov kako ostati konkurentan, odnosno kako održati postojeće angažmane na tržištima EU-a.
Osim što bi, u slučaju da se ne izvrši prilagodba, novac išao u zemlje u koje izvozimo, umjesto u fond koji bi se uspostavio u BiH, postoji velika opasnost od gubitka izvoznog tržišta, a u tom bi slučaju znatno rasli i financijski gubici. Procjene su kako bi se radilo o oko 300 milijuna eura izvoza na razini godine.
U prvoj fazi primjene nova uredba Unije odnosi se na šest sektora gospodarstva – proizvodnju željeza i čelika, aluminija, električne energije, hidrogena, cementa i fertilizatora, a prema analizama VTK-a BiH, najpogođenije skupine proizvoda bit će aluminij, zatim željezo i čelik te električna energija.
No, kao što je poznato, od tri javna poduzeća za proizvodnju električne energije, u ovom trenutku samo jedno, i to Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne, u potpunosti ispunjava najstrože europske standarde te se uklapa u viziju razvoja klimatske neutralnosti do 2050. godine. Ovo javno poduzeće, podsjećamo, svu energiju dobiva iz obnovljivih izvora, a to će se, prema svemu sudeći, pokazati ključnim ne samo za ovo poduzeće već i za poslovnu zajednicu u onim dijelovima BiH koji za proizvodnju koriste struju koju dobivaju od Elektroprivrede HZ HB.
Širenje proizvodnje
A na tomu se neće stati jer je jasno da se radi na znatnom podizanju kapaciteta proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora. Posljednji u nizu projekata je obnova postrojenja HE Jajce II, čime će se ojačati učinkovitost, ali i povećati količina proizvedene struje. Ulaže se i u energiju dobivenu snagom Sunca, a kapitalni projekt upravo se realizira na prostoru Stoca. U smislu energije vjetra projekt “Vjetroelektrana Poklečani” razvit će vjetroelektranu od 132 MW u Zapadnohercegovačkoj županiji, a pritom se očekuje da će vjetroelektrana proizvoditi 436 GWh električne energije godišnje. O kakvim je brojkama riječ, govori i procjena kako je to ekvivalentno potražnji za energijom 72.700 kućanstava, a projekt će također smanjiti emisije CO2 za oko 446.900 tona godišnje.
Ovaj projekt podržala je i Europska unija u okviru postojećeg Ekonomskog i investicijskog plana (EIP) za zapadni Balkan, što jasno upućuje na činjenicu da se prepoznaju nastajanja unutar BiH koja vode prema postizanju klimatske neutralnosti, ali i energetske neovisnosti. U sklopu istog plana podršku je dobio i projekt Elektroprivrede BiH koji se odnosi na Vjetroelektranu Vlašić.
