“Obnovimo hram, obnovimo Mostar”, moto je pod kojim je sad davne 2015. godine počela obnova nekad najvećeg pravoslavnog hrama na Balkanu i jednog od simbola Mostara – Saborne crkve Svete Trojice, koja još nije završena, a kraj radova se niti ne nazire. Cilj je u cijelosti vratiti prijeratni izgled, no proces obnove od samog početka koči manjak finansijskih sredstava.
Impozantan objekat Sabornog hrama zbog svog izgleda ne ostavlja ravnodušnim ni prolaznike ni posjetitelje. Iako s vanjske strane odaje dojam da su radovi završeni, ipak za 15 godina, tek se došlo do pola puta. Građevinski radovi su realizovani, a u toku su kompleksni unutrašnji radovi, uključujući i postavljanje poda.
Filip Leko, radnik:
“Radimo na ugradnji rasteretne folije koja služi za kompenzaciju naprezanja koja se dešava između podloge i kamena koji će se ugrađivati na podu. Taj kamen je dosta kompleksan, cijeli projekat je stvarno kompleksan i zahtijeva vrhunsku pripremu.”
A zahtijeva i mnštvo vremena i novca od čijeg će priliva zavisiti okončanje unutrašnjih radova. Najviše novca za obnovu bezbijedile su vlade Republike Srpske i Srbije. Dosad je uloženo ukupno oko 10 miliona KM, a prošle godine izostala je pomoć vlasti iz BiH, tvrdi mostarski paroh.
Duško Kojić, mostarski paroh:
“Nije bilo sa zvaničnog nivoa Vlade FBiH nikakve podrške. Kroz neke projekte smo mi dobili određena sredstva, međutim to su uvijek neki iznosi koji nisu dovoljni. Nije prijatan osjećaj, ali postoji nada da će se to negdje promijeniti, a kad se to promijeni moći ćemo sigurno reći kada će biti obnovljena Saborna crkva.”
Crkva je zidana kamen po kamen. Potpuno isto kao što je građena, jer je riječ o nacionalnom spomeniku kulture. Izaziva veliki interes turista , baš kao i novootvoreni muzej Sabornog hrama u prostorijama Vladičanskog dvora u kojem je izložena zbirka od preko četrdeset ikonopisnih djela visoke umjetničke i duhovne vrijednosti.
Marko Vučinić, kustos muzeja:
“Prvobitna zamisao je bila da muzejska postavka bude u zvoniku Sabornog hrama, međutimpošto Saborni hram još nije završen, muzejska postavka se nalazi ovdje u Vladičanskom dvoru. Dvije najstarije ikone koje imamo su venecijanskog porijekla, rad Nicole Di Pietra, poznatog venecijanskog slikara, to je prva polovina 15 vijeka, one su najstarije i najznačajnije koje imamo ovdje.”
Ikone različitih stilova i tehnika, nastale između 15. i 19. stoljeća, dostupne su javnosti nakon dugogodišnjeg čuvanja. Među njima se nalaze i ikone koje sačuvala porodica Jašarević.
Marko Vučinić, kustos muzeja:
“Plemenit čin porodice Jašarević, naših komšija koji su sačuvali ikone i vratili ih poslije Sabornom hramu a sada su izložene u našoj muzejskoj postavci.”
A tu ne završava priča o dobrim komšijskim odnosima i suživotu. Sličnih primjera još je mnogo, poput donacije tri sata za Sabornu crkvu, s rimskim, arapskim i staroslavenskim brojevima koje su anonimno donirali po jedan pravoslavac, musliman i katolik. Poruka je to, da Saborna crkva bude simbol pomirenja, s obzirom na činjenicu da je i sama obnova započela uz moto „Obnovimo hram – Obnovimo Mostar.
